PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 167 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

01841824
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
145
260
1174
2035
9324
11987
1841824

0.50%
5.98%
0.81%
0.30%
0.07%
92.32%
Online (15 minutes ago):6
6 guests
no members

Ваш ИП:52.90.50.252

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Kosmet i materijalna egzistencija

Звезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

Kada se ka`e da se Kosmet mora predati i na wega zaboraviti to se pravda izme|u ostalog i ekonomskim razlozima. Ta pri~a nije nova. Tu pri~u smo ve} ~uli kada su predavani – prodavani Knin, Republika srpska Krajina, Republika Srpska, Makedonija koja je kao deo Srbije u{la u sastav Jugoslavije, Crna gore i sl. Ekonomskim razlozima su pravdani i prodaja Srba Ha{kom tribunalu. Tako smo prodali i predali, svu elitu Srbije, Republike srpske Krajine, Republike Srpske. Tako|e smo im dali i na{e arhive, da bi mogli boqe da pi{u optu`nicu protiv nas.

            Da li je ovo neki presedan, da li je ovo ne{to {to do sada nismo sreli. Moja malenkost smatra da nije.

Prvo jo{ onomad kada su partizani digli ustanak, krenula je pqa~ka, pa ubijawe, pa opet pqa~ka i otima~ina. Bili su kako ka`u sami proleteri, to zna~i slepac koji nigde ni{ta nema. Preko no}i su do{li do vila, ku}a, stanova, foteqa, sve bez rada i znoja. Kako - pqa~kom. Najunosnijom granom ekonomije. Prvo su je zvali konfiskacija, pa eksproprijacija, pa genijalci izmisli{e samodoprinos koji mora{ da da{, i tako redom. I tako decenijama. Neko je pla}ao, struju, vodu, TV, neko nije. Oni koji su imali ose}awe da dr`ava od ne~ega mora da se izdr`ava pla}aili su, oni koji su navikli da kradu i otimaju i da to nazivaju ekonomskim razmi{qawem nisu. Svako je krao prema zaslugama u lopovskom sistemu. Krao deda, otac, sin, unuk. Ali sve to bi malo.

Jo{ pre nekoliko decenija donet je zakon o klawu dece, tj. stru~no nazvan abortus. [ta je zna~io ovaj zakon On je ube|ivao mlade `ene da treba da ubiju sopstveno dete da bi one boqe `ivele. One su to kod nas u Jugoslaviji prihvatile. Ubijale su na stotine hiqada dece godi{we, i to ne jednu, dve godine, ve} decenijama. Poubijana je ~itava jedna biv{a Jugoslavija. Barem 10 puta vi{e nego {to je Hitler poubijao. Hitler je zlo~inac, opravdano. Oni koji su doneli ovaj zakon i u wega ube|ivali mlade `ene, nisu nazvani zlo~inci. Pobijena deca, pri~alo se zavr{avaju kao sirovina za kozmeti~ku industriju, neki su govorili da zavr{avaju u kontejnerima kao hrana za pacove, mi{eve, ma~ke. Ove podatke treba imati u vidu ali ne vidim zna~ajniju razliku izme|u wih. Osim {to moram da priznam da u prvom slu~aju ~ak le{evi ove dece donose profit, a ona nemaju prava ni na grob. Vaqda deca nisu qudi. Kako se pravda ovo ubijawe dece – pravda se planirawem porodice, da ona koja nisu pobijena mogu lepo da `ive. Dakle, da bi jedno dete lepo `ivelo, 10 treba ubiti. Ovo Hitler nije pisao, ovo su pisale i objavqivale napredne snage Evrope, SAD i sl demokrate, socijaldemokrate, komunisti i sl. I dok je Hitler bio do`ivqen kao zlo, ova logika nije, deca su ubijana, ubijaju se i danas i bi}e ubijana, da bi ono jedno lepo `ivelo.

Zatim su nas ubedili da mi Srbi nismo sposobni da radimo i organizujemo proizvdwu. Zato su doneli odluku da milione Srba {aqu na Zapad da rade i zarade. I to slawe qudi u inostranstvo zvalo se: privremeni rad, a u stvari na trajno iseqavawe, ~ime se slabio biolo{ki potencijal Srba, a Srbi koji su oti{li tamo vremenom su zaboravilo svoj jezik, veru, pretke, azbuku, sve ono {to ih je ~inilo wima. Ta~no je – oni jesu slali novac u otaxbinu i time pla}ali nelikivdnost doma}e privrede. Tako je nekada jugoslovenska i srpska privreda, a danas samo srpska dobijala milijarde maraka, dolara, danas evra, {vajcaraca koji su upumpavani da bi se ekonomski koliko toliko odr`ala dr`ava koju su vodili slepci koji nisu znali da rade i zarade.

Zatim je usledilo zadu`ivawe. Po{to crveni vlastodr`ci nisu bili sposobni da rade i zarade, uzimali su kredite, zadu`ili su - ne nas, nego i svoje ~ukununuke. Dodu{e, pitawe je da li }e ih i imati. Koliko su svoje dece pobili ~udilo bi me kada bi do tada postojao iko.

Drugo uspe{na grana wihove ekonomije, je pro{ewe po svetu. Znate {ta je to – sre}emo skoro svaki dan. Ide se okolo i prosi, tra`i se neki dinar, neki evro, neki ... A za uzvrat se prosipa mr`wa prema sopstvenom narodu. Ekonomija tipa - lepo je pogledati, a jo{ boqe dati. Ko ceni one koji prose, niko. I pro{wu vlastodr`ci pravdaju da treba pre`iveti. Prose qudi ali ne samo u svoje, nego i u va{e ime. Da time ne blate samo sebe nego i nas to nije potrebno ni nagla{avati.

Naravno, pri~a ne bi bila kompletna bez raspordaje svog na{eg ekonomskog bogatstva za koje su stranci ili vlastodr`ci bili zainteresovani, uglavnom da opqa~kaju, a ne da ga unaprede. Neznaju oni {ta zna~i raditi i zaraditi.

            Ve} smo spomenuli prodaju RSK, Republike Srpeks i drgih srpskih zemaqa, prodaju naroda i izdaju. Izdali su 41, pa se neko nadao da ne}e 91. Kako je ispalo videli smo.

            Evropa nas danas ube|uje, a to rade i na{i kvislinzi da ako ho}emo da `ivimo da moramo da predamo Kosmet. Kosmet }e se sutra zvati Vojvodina, Ra{ka oblast, Pre{evska dolina, Republika Vla{ka, od Ni{a do Vrawa }e da prave Romsku republiku i tako redom.

            Eto to su Vam komunisti, partizani, demokrate, zovite ih kako ho}ete. Eto za{to smo mi ovde, a ne tamo. Mi znamo da smo za dr`avu i da smo dr`avotvorni.


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • O jednom piscu, koji je ostao aniniman

    Upoznao sam ga 90 – tih godina 20 – og veka u Beogradu. Ve} tada je imao preko 70. godina. Voleo je da se pojavquje i da dr`i govore na nacionalnim skupovima u to vreme. Pri tome nije bilo bitno da li su to ravnogorski, zbora{ki ili neki tre}i skupovi – bitno je samo da su bili srpski.

                Ono {to se o wemu znalo nije bilo ba{ mnogo. Poticao je negde sa dana{weg juga Srbije, Zna se da je studirao, [ta je studirao niko ta~no nije znao, Da li je zavr{io … ni to niko nije znao. On sam nikada nije hteo o tome da govori. Znalo se i da su za vreme Drugog svetskog rata bili u partizanima. Zna se da se ne{to desilo … {to je promenilo wihovu porodi~nu orjentaciju. Sigurni smo da to nije bilo okretawe Staqinu. Bio je suvi{e trezven da bi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ]utawe

                    Zovem te ne javqa{a se, Do|em kod tebe ku}i i dozivam Te. Ni tada ne otvara{ vrata. Sretnem te na ulici izbegava{ me. Posao koji se koliko Tebe, ti~e i mene, ne zove{ me, ve} me zaobilazi{.

                Setih se re~i napisanih Mire Furlan. „ i onim kolegama, prijateqima i znancima koji mi svojom {utwom daju do znawa da na wih vi{e ne računam. Kome zapravo pi{em ovo pismo? Tko }e ga pro~itati? Tko }e ga htjeti pro~itati?“

                Ako sam ih nekada ne~im uvredio, {to mi ne

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ZAKONODAVNA DELATNOST KRAQA MILUTINA

     

     


     

    Write comment (0 Comments)  
  • Mo`ete li biti ili imati pravog prijateqa?

    Da li ste ili boqe re}i koliko ste puta ~uli da se qudi `ale kako danas nem pravih prijateqa. Svi se sa vama dru`e dok im trebate, a kada ih iskoristite … Ne znam za vas ali ja sam to slu{ao takore}i svakodnevno.

    Ono {to je bilo interesantno to je da qudi koji su meni slovili kao pravi prijateqi, kukaju kako nema pravih prijateqa. Nesvesno su mi slali poruku da im ja nisam pravi prijateq. [ta sam? Ne mogu da pretpostavim. Povr{ni prijateq, poznanink ili ve} {ta ali pravi prijateq ne.

    Dobro

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Itelektualci gde ste?

    Kada sam bio mali, i{ao u {kolu, prvo osnovnu, pa sredwu, kada sam studirao, uvek su postojali qudi koji se nisu neposredno bavili politikom ali su bili kriti~ka misao dru{tva u kojem smo `iveli. Oni su bili qudi koji su tuma~ili doga|aje, komentarisali politi~ku situacuju, nudili re{ewe iz we, U tim svojim stavovima kod wih je mogao da se uo~i kontinuitet. Ono {to je moglo da se oseti u wihovim istupawima, to je odsustvo arogancije, svesnost o te{koj situaciji u kojoj se nalazimo i poku{aj da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O odgovornosti

    Onima koji prate mog Promu}urka mogu da primate da odavno nisam objavio ni jedan tekst. To wihovo zapa`awe je ta~no i tu nema {ta da zamerim. Postavqa se pitawe za{to?

                Nije da nisam pisao ni{ta. Pisao sam nekoliko tekstova. Ali ja po navici kada napi{em tekst ostavim ga da stoji neko vreme, vratim se ispravim sve gre{ke koje vidim ili ubla`im ili promenm neke stavove i onda ga pustim. Isto sam radio i sada.

    Ali…

    Kada je Promu}urko po~eo svoj `ivot, pose}ivalo ga je desetak qudi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Parastos u Sremskim Karlovcima po 35 put

    Sve {to vreme daqe hita,

    Sve se ve}ma pro{lost grli,

    Sve se vi{e na{i mrtvi,

    ~ine nama ne umrli.

     

    Preosve}eni vladiko blagoslovite,

    Poma`e Bog draga bra}o i sestre,

     

                 Poma`e Bog po 35 put, za redom na parastosu prvom gerilcu porobqene Evrope u borbi protiv Hitlera, protiv nacizma. Gerilcu  koji je po{tuju}i pravo odbio da prizna kapitulaciju od ne legetimnih predstavnika vlasti. Podsetimo se da je Aleksandar Cincar Markovi} bio BIV[I ministar i kao takav nije imao pravo da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Autokefalnost SPC


     

    Write comment (0 Comments)  
  • SVE OSOLITI QUBAVQU

    ^esto ~ujem u razgovoru qudi u mojoj okolini, kako im je na poslu te{ko, kako su im kolege nesnosne, kako vlada lo{a atmosfera. Kako to prevazi}i? Kako u~initi odnose boqim?

                Razgovarao sam o tome sa mojim duhovnikom. On se nasmejao, blago me je upitao: {ta ja mislim za{to je tako? Odgovorio sam mu da je to zbog nedostatka razumevawa, nedostatka po{tovawa tu|e li~nosti i sli~no. Prihvatio je ali je rekao da postoji jo{ jedan dubqi razlog za to. Nisam mogao da u toku razgovora dam

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O prijateqstvu

                [ta je ili boqe re}i ko je prijateq? Neki dan sam razgovarao sa jednim mojim kolegom o prijateqstvu. Rekao mi je da ne voli da ga neko zove ako nema razloga za to. Za{to ga zove ako nema neku potrebu za wim. Poku{ao sam da branim stanovi{te da se prijateq, ako je prijateq zove telefonom ili se svrati do wega, ~ak i onda kada za to nemamo ni povod, a kamoli razlog. Upravo ta ~iwenica da kod nekoga svratimo ili pozovemo telefonom da ga ~ujemo, kako je i {ta radi, ~ini ga na{im

    Write comment (0 Comments) Опширније...