PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 23 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

01839319
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
262
244
704
2881
6819
11987
1839319

0.50%
5.99%
0.82%
0.31%
0.07%
92.31%
Online (15 minutes ago):6
6 guests
no members

Ваш ИП:54.157.61.194

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Nacionalizam, regionalizam ili ni{ta

Оцена корисника:  3 / 5

Звезда активнаЗвезда активнаЗвезда активнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

^ovekd dana{wice, barem zadwih nekoliko vekova, a u slu~aju Srba jo{ od sredweg veka mogu}e je odrediti, kao pripadnika po veri, regiji, narodu, naciji, profesiji, politi~kom ube}ewu, kao oca, sina, brata, unuka ako je mu{karac ili kao majku, k}erku, sestru, unuku ako je `enskog pola.

            Mi }emo se u ovom tekstu pre svega baviti problemom etni~kog odre|ewa, kao i regionalnog. Svako od nas na osnovu etni~kog odre|ewa mo`e da se odredi kao Srvin, Ma|ar, Rumun i sli~no. To radi na osnovu biolo{ke pripadnosti jednom, drugom ili tre}em narodu. Naravno ne mora svako koje etni~ki Srbin i u nacionalnom pogledu da se odredi kao Srbin. Mo`e, da bude Crnogorac, Makedonac, Hrvat, Slovenac, Musliman, Bo{wak, Nemac, Amerikanac, Francuz i sl.

            Da bi se u nacionalnom pogledu bio Srbin mora se `eleti to biti, mora se imati empatija pre svega. Zatim, dr`ati se onoga {to je srpski identitet, }irilica, srpsku nacionalnu ideju, ~uvati ono {to predstavqa srpski identitet. Ali bez empatije, bez ose}awa d aa te muke, bol i radost, useh, drugog Srbina uti~e emocionalno i na tebe, nema srpskog nacionalnog ose}aja.

            To je ono {to je Srbin iz Banata iz Vojvodine \ura Jaki{i} pevao: A gde je pokli~ il suza bratska il juri{ rode za brata svog

            U veqoj bede, smrti i krvi danas vas same ostavqa Bog.

             Al opet gre{an, gre{no sam pevo, raweno srce naroda mog,

            Ta Srbin kipi, kipi i ~eka, a ne da |avo il ne da Bog.

            On je imao srpski nacionalni ose}aj jer je imao empatiju, za druge Srbe, koji nisu Bana}ani. Ta srpska nacionalna svest stvorila se ili boqe re}i o`ivela je zahvaquju}i Srbima u Crnoj Gori, a jo{ vi{e u Austriji,a kasnije u Austro – Ugarskoj, u kojoj je osnovana Matica Srpska najstarija kulturna institucija kod Srba, najstarija srpska gimnazija i sl. Odatle se srpska nacionalna svest {irila i kod Srba u Beogradskom pa{aluku, pa ju`no odatle, zatim na Bosnu i Hercegovinu i druge teritorije.

            Naravno, to ne zna~i da su SVI Srbi sa te teritorije postali od etni~ke kategorije, nacionalna. Naravno da nisu. Ali se mo`e pretpostabiti da u velikoj meri Srbi u Crnoj Gori i Vojvodini su postali nacija. Srbe u Beogradskom pa{aluku, pome{alo je nacionalno i regionalno ~iwenica da je wihova teritorija u 19. veku dobila naziv Srbija, pa su se oni i regionalno i dr`avotvorno postali Srbi. Tako da se kod wih te{ko razlikuju ove tri svesti koje su objediwene u jednu. Koliko su oni, odnosno wihove vo|e do`ivqavali dva balkanska rata kao teritorijalno pro{iewe, odakle }e ubirati porez i imati prihode, a koliko je to bilo rezultat `eqe da se oslobode bra}a Srbi, nama je danas iz Vojvo|anske perspektive, te{ko da odgovorimo.

            To da je regionalna svest pobedila nacionalnu svedo~e podaci o stvarawu Makedonske i Crnogorske nacije. Koliko je verska svest uticala na nacionalnu govori podatak da su Muslimani, po prvi put u svetu postali od vere nacija. Da je to poraz nacionalne ideje ne treba ni nagla{avati. Srbi su tamo postali odjednom sumwivi ako se dosele i po`ele da naprave karijeru. Istina, Srbi to i nisu radili, Ali je zato bilo normalno da neko ko do|e iz tih republika postane vlast u Srbiji, uspe sve {to ho}e. To je bilo normalno.

            Vremenom su komunisti radili na uni{tavawu srpske nacionalne svesti. Srpska nacionalna svest koju je kraq Aleksandar ukinuo i nametnuo Jugoslovensku, samo je bio po~etni udar na srpstvo i wegov identitet. Nametnuta je latinica, nametnut nam je i rimokatoli~ki calendar bez potrebe. Srbi u Austro – Ugarskoj ni jedan svoj ~asopis, list, kalendar nisu izdavali latinicom, i nijedan po rimokatoli~kom nego po pravoslavnom kalendaru. To je Srbima do{lo 1918. godine sa ujediwewem sa Srbijom. Tek nam je Srbija donela latinicu i rimokatoli~ki calendar kao zvani~an. O~igledno je da kod wih nacionalna svest je bila drasti~no ni`a nego kod Srba u Habzbur{koj monarhiji. To smo platili time. Gubitak se pokazao trajan, latinica danas vlada kod Srba u Vojvodini, a o pravoslavnom kalendaru niko skoro i ne razmi{qa.

            Drugo, {to se pojavilo to je regionalna svest, Svest da je biti Beogra|anin, iznad toga da se bude Srbin, da je biti, iz Like, Banije, Korduna, Bosne iznad srpske svesti. To su nam oni doneli i u Vojvodinu posle Drugog svetskog rata kada su kao kolonisti dovedeni od Tita da budu elita u Vojvodini iako su bili i u nacionalnom pogledu drasti~no ispod prose~nog Srbina iz Vojvodine. Ta regionalna svest ste po~ela javqati i kod Srba u Beogradskom pa{aluku.

            Prvi je kada sam poku{ao da prijavim doktorat u Beogradu, mene su oterali sa re~ima da se vratim u svoju Vojvodinu da se o`enim pravim decu i radim zemqu, a {to se nauke ti~e dovoqno sam nau~io.

            Drugi, kada sam u Ni{u poku{ao da dobijem stan, nisam dobio. Razlog zato {to `ivim u roditeqskoj ku}i. Moja roditeqska ku}a je udaqena 298 kilometara od mog randog mesta, da li je meni bio potreban stan? Radnici koji su dolazili u Vojvodinu su 50 i kusur godina dobijali stanove, a wihove roditeqske ku}e su bili mnogo bli`e nego moja. Tada sam bio magistar. Naravno stanove su podelili svojima sa juga.

            Mi smo u Vojvodini ostali nacionalisti, Svi koji do|u bili Srbi ili ne dobijaju posao, ~ak pre nas koji smo ovde ro|eni, Mi smo osu|eni da oni kod nas dobijaju posao, budu poslanici, budu direktori, budu sve {to se mo`e.

            Me|utim, postoje i tre}a vrsta qudi, oni nisu ni nacionalisti, ni regionalisti, oni su NI[TA. Oni nemaju niti `ele da imaju naciju, oni svoju sopstvenu, srpsku naciju obezvre|uju i vre|aju. Poni`avaju je najgorim re~ima, delima. Oni ka`u da su gra|ani sveta. Odri~u se svega {to je srpski identitet ali zato smatraju da u srpskoj dr`avi moraju da imaju sve privilegije, Te privilegije i ogromna primawa, politi~ka mo} to je ono {to smatraju da im pripada. Svi koji se ose}aju nacionalno Srbima, moraju biti margina i trpeti najgore uvrede i poni`ewa. Tako je autor ovog teksta tri puta radio doktorat, pisao vojvo|anskim jezikom smi{qenim samo za tu priliku. Ono {to oni besramno rade to je da propagiraju da svi treba da budemo NI[TA da bi bili napredni, progresivni, da ne bi bili nacisti, fa{isti i sl.

            Razumem da neko ho|e da bude NI[TA, U stvari ne razumem ali moram da prihvatim jer je to ne~iji izbor.

            ME\UTIM, NE MOGU DA PRIHVATIM DA ONI KOJI SU NI[TA, ILI ^IJA SVEST DOPIRE DO ]O[KA BUDE UVEK I U SVAKOJ PRILICI PRIVILEGOVANIJI OD MENE IZ VOJVODINE I KOJI SAM NACIONALNO SRBIN.


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • O jednom piscu, koji je ostao aniniman

    Upoznao sam ga 90 – tih godina 20 – og veka u Beogradu. Ve} tada je imao preko 70. godina. Voleo je da se pojavquje i da dr`i govore na nacionalnim skupovima u to vreme. Pri tome nije bilo bitno da li su to ravnogorski, zbora{ki ili neki tre}i skupovi – bitno je samo da su bili srpski.

                Ono {to se o wemu znalo nije bilo ba{ mnogo. Poticao je negde sa dana{weg juga Srbije, Zna se da je studirao, [ta je studirao niko ta~no nije znao, Da li je zavr{io … ni to niko nije znao. On sam nikada nije hteo o tome da govori. Znalo se i da su za vreme Drugog svetskog rata bili u partizanima. Zna se da se ne{to desilo … {to je promenilo wihovu porodi~nu orjentaciju. Sigurni smo da to nije bilo okretawe Staqinu. Bio je suvi{e trezven da bi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ]utawe

                    Zovem te ne javqa{a se, Do|em kod tebe ku}i i dozivam Te. Ni tada ne otvara{ vrata. Sretnem te na ulici izbegava{ me. Posao koji se koliko Tebe, ti~e i mene, ne zove{ me, ve} me zaobilazi{.

                Setih se re~i napisanih Mire Furlan. „ i onim kolegama, prijateqima i znancima koji mi svojom {utwom daju do znawa da na wih vi{e ne računam. Kome zapravo pi{em ovo pismo? Tko }e ga pro~itati? Tko }e ga htjeti pro~itati?“

                Ako sam ih nekada ne~im uvredio, {to mi ne

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ZAKONODAVNA DELATNOST KRAQA MILUTINA

     

     


     

    Write comment (0 Comments)  
  • Mo`ete li biti ili imati pravog prijateqa?

    Da li ste ili boqe re}i koliko ste puta ~uli da se qudi `ale kako danas nem pravih prijateqa. Svi se sa vama dru`e dok im trebate, a kada ih iskoristite … Ne znam za vas ali ja sam to slu{ao takore}i svakodnevno.

    Ono {to je bilo interesantno to je da qudi koji su meni slovili kao pravi prijateqi, kukaju kako nema pravih prijateqa. Nesvesno su mi slali poruku da im ja nisam pravi prijateq. [ta sam? Ne mogu da pretpostavim. Povr{ni prijateq, poznanink ili ve} {ta ali pravi prijateq ne.

    Dobro

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Itelektualci gde ste?

    Kada sam bio mali, i{ao u {kolu, prvo osnovnu, pa sredwu, kada sam studirao, uvek su postojali qudi koji se nisu neposredno bavili politikom ali su bili kriti~ka misao dru{tva u kojem smo `iveli. Oni su bili qudi koji su tuma~ili doga|aje, komentarisali politi~ku situacuju, nudili re{ewe iz we, U tim svojim stavovima kod wih je mogao da se uo~i kontinuitet. Ono {to je moglo da se oseti u wihovim istupawima, to je odsustvo arogancije, svesnost o te{koj situaciji u kojoj se nalazimo i poku{aj da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O odgovornosti

    Onima koji prate mog Promu}urka mogu da primate da odavno nisam objavio ni jedan tekst. To wihovo zapa`awe je ta~no i tu nema {ta da zamerim. Postavqa se pitawe za{to?

                Nije da nisam pisao ni{ta. Pisao sam nekoliko tekstova. Ali ja po navici kada napi{em tekst ostavim ga da stoji neko vreme, vratim se ispravim sve gre{ke koje vidim ili ubla`im ili promenm neke stavove i onda ga pustim. Isto sam radio i sada.

    Ali…

    Kada je Promu}urko po~eo svoj `ivot, pose}ivalo ga je desetak qudi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Parastos u Sremskim Karlovcima po 35 put

    Sve {to vreme daqe hita,

    Sve se ve}ma pro{lost grli,

    Sve se vi{e na{i mrtvi,

    ~ine nama ne umrli.

     

    Preosve}eni vladiko blagoslovite,

    Poma`e Bog draga bra}o i sestre,

     

                 Poma`e Bog po 35 put, za redom na parastosu prvom gerilcu porobqene Evrope u borbi protiv Hitlera, protiv nacizma. Gerilcu  koji je po{tuju}i pravo odbio da prizna kapitulaciju od ne legetimnih predstavnika vlasti. Podsetimo se da je Aleksandar Cincar Markovi} bio BIV[I ministar i kao takav nije imao pravo da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Autokefalnost SPC


     

    Write comment (0 Comments)  
  • SVE OSOLITI QUBAVQU

    ^esto ~ujem u razgovoru qudi u mojoj okolini, kako im je na poslu te{ko, kako su im kolege nesnosne, kako vlada lo{a atmosfera. Kako to prevazi}i? Kako u~initi odnose boqim?

                Razgovarao sam o tome sa mojim duhovnikom. On se nasmejao, blago me je upitao: {ta ja mislim za{to je tako? Odgovorio sam mu da je to zbog nedostatka razumevawa, nedostatka po{tovawa tu|e li~nosti i sli~no. Prihvatio je ali je rekao da postoji jo{ jedan dubqi razlog za to. Nisam mogao da u toku razgovora dam

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O prijateqstvu

                [ta je ili boqe re}i ko je prijateq? Neki dan sam razgovarao sa jednim mojim kolegom o prijateqstvu. Rekao mi je da ne voli da ga neko zove ako nema razloga za to. Za{to ga zove ako nema neku potrebu za wim. Poku{ao sam da branim stanovi{te da se prijateq, ako je prijateq zove telefonom ili se svrati do wega, ~ak i onda kada za to nemamo ni povod, a kamoli razlog. Upravo ta ~iwenica da kod nekoga svratimo ili pozovemo telefonom da ga ~ujemo, kako je i {ta radi, ~ini ga na{im

    Write comment (0 Comments) Опширније...