Jedna pri~a o komplimentima

Звезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

                 Kompliment, odnosno komplimenti. Moj duhovnik bi rekao prvi lek u le~ewu gorodosti. Kompliment zna~i priznati drugom, da je dobar, izuzetan. Priznati drugom veli~inu. Priznati da nekim svojim pona{awem ili nekom svojom osobinom, druga ili drugi, zavre|uje na{u pa`wu, izaziva ponekad duboko po{tovawe, divqewe. Kompliment se mora dati nekome koga po{tujemo, koga uva`avamo. [to je vi{e komplimenata to je vi{e po{tovawa i uva`avawa. Iza svakog komplemnta stoji iskreno mi{qewe, uverewe, ube|ewe. Iza svakog komplimenta stoji po{tovawe. [to je vi{e komplimenata to je po{tovawe ve}e. Naravno! Boqe je da broj razli~itih komplmenata raste, a da postoje}i dobijaju na snazi. Tu granica ne postoji. Po{tovawe mo`e da raste ...

Davawe komplimenta je osobina hri{}anina i gospodina, odnosno gospo|ice, gospo|e.

            Ukoliko ne stoji iskreno ube|ewe, mi{qewe, stav, onda se takva re~ ne mo`e nazvati komplimentom nego laskawem. Iza wega ne stoji ISKRENOST, iza weg stoji `eqa da se iz odre|enih razloga u osobi kojoj se laska izazove pozitivno ose}awe prema sebi. Laskawe ne odaje iskreno po{tovawe. Lakavcu ne dostaje moralnog integriteta.

            Postoje situacije, kada ne poznajemo dovoqno osobu, a delimo joj koplimente. To bi mogli nazvati pohvalom. Iza pozvale ne stoji iskustveno znawe, koja stoji iza svakog komplimenta, ve} @EQA da osoba kojoj smo uputili kompliment bude takva kako je mi kvalifikujemo. Ona je na{ podstrek toj osobi da se u odre|enom moralnom, intelektualnom ili bilo kom drugo pravcu kao li~nost razvija i postane.

            Tuga kod davawa komplimenata je pomisao da onima kojima dajemo koplimente da se udvaramo. Kompliment pre svega se odnosi na moralnu stranu li~nosti, zatim na wenu stru~nost, na wene estetke domete u obla~ewu, higijene, vo|ewa ra~una o izgledu, dr`awu tela, pona{awu i sli~no. Zaqubqenost je na{a emocinalna reakcija na tu osobu. Osoba u koju smo zaqubqeni mo`e da nas nervira, mo`emo da se sva|amo, mo`emo ... Ali zbog emocija od we ne odustajemo. ONE U KOJE SMO ZAQUBQENI VOLIMO I KADA IH, ZBOG NE^EGA NECENIMO.

            [ta raditi ako osoba kojoj upu}ujemo komplimente, se buni? Iskreno to sam do`iveo nekoliko puta. Nemam odgovor. U nekim situacijama to je dovelo do prekida komunikacije. Mislim da ta osoba nije spremna da je neko do`ivi kao osobu od vrednosti. To je naravno dokaz wenog nedostatka samopouzdawa. Umesto da joj stvori ili podigne samopouzdawe, ona to do`ivqava kao uvredu ... Mene je to svaki put te{ko pogodilo. Dogodilo mi se jednom da mi je na moje komplimente i moju pa`wu odgovoreno najgorim uvrdama. Povukao sam se trajno iz `ivota te osobe. Nikada nisam ni poku{ao da se pomirim i uspostavim kontakt ponovo. Ako je neko spreman da jednom na moje najlep{e re~i, najlep{e komplimente, koje su se pre svega odnosile na moralnu strawu te li~nosti, na wenu li~nosnost, na wen integritet, odgovori uvredama. Meni ne ostaje ni{to drugo nego da shvatim da sam pogre{io u proceni i da se povu~em. I naravno priznam gre{ku.

Osoba kojoj prestajemo da dajemo komlimente zna~i da polako gubi na{e po{tovawe. Nijedan stav nije trajan. On se mewa, raste, stagnira, opada.

^udna situacija nastaje kada neko umre ili izgubimo kontakt sa nekim. Onda na{a se}awa na wega vremenom stvaraju neki novi do`ivqaj. Komplimente vi{e ne mo`e da upu}ujemo wemu ili woj ve} samo da drugima iznosimo stavove o wemu ili woj. Ti komplimenti sada postaoju jedan kristalisani sud u nekoj osobi, sud koji prenosimo re~ju izgovorenom ili napisanom. 

I on ostaje kao na{ trag u vremenu o nekome koga smo sreli, upoznali sa kojim smo du`e ili kra}e vreme `ivota proveli. 

 


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • Paket

    Da li znate, dragi moji derani, da su za vreme ‛Itlera paketi stizali na{ima koji su oterani u logore? Mislim na one na{e koje je zarobio u Aprilskom ratu i odveo k’o ratne zarobљenike. Pa i neke koje je zarobio kasnije i poslao u logor.

    E, moji derani, moja majka je meni divanila da je na{em babi slala svakog meseca paket dok je bio u ropstvu. Uz svaki paket znala je da po{aљe i neko pismo, da mu ka`e kako su mu k}erke, kako mu je familija, kako je imaњe, ko se o`enio, ko je umro, ko je postao roditeљ — dobio sina ili k}erku. Sve ono {to bi ga zanimalo: kol’ko se krma~a oprasilo, kol’ko imadu prasica, sviњa, gusaka, pataka, }urki, koko{ki; kol’ko je rodilo orasa, {љiva, vi{aњa, jabuka, gro`|a i svega redom. Pisala mu je i ostale novosti

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Zaqubqen u sve i svaku

    Svojevremeno, kada sam radio u Rumi, ~esto su znali da mi — kada krenem da hvalim u~enike, a naro~ito u~enice — ka`u da sam zaqubqen u wih. To me je zbuwivalo. Nisam znao da li je to neukusna, bezobrazna i prosta~ka {ala ili su zaista mislili ozbiqno. Ono {to me je dodatno zbuwivalo jeste to {to su to radile i moje koleginice koje su bile godi{te mojih roditeqa.

    Tako mi je, na primer, jedna koleginica, ro|ena iste godine kada i moja majka, to rekla kada sam spomenuo da su neki |aci izvanredni

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Jedno iskustvo sa molitvom (molitvama)

    Dragi moji ~itaoci, ovo {to ~itate nije rezultat mog nekog mudroslovqa, nego je rezultat mog `ivotnog iskustva. Mog `ivotnog iskustva koje je po~elo kada sam imao 20 godina. Tada sam do{ao u kontakt sa satanisti~ko literaturom ali i sa hri{}anskom. Opredelio sam se za hri{}anstvo. Da prisustvujem hri{}anskoj liturgiji, ili {to bi rimokatolici rekli hri{}anskoj misi, a ne satanisti~koj crnoj misi. Ne sabi, ne odlasku u ris, ne savezu sa sotonom nego sa Hristom. Dakle, svesno sam se opredelio da

    Write comment (1 Comment) Опширније...  
  • Прича о комшијама

    Била једном тројица комшија. Један је волео спорт, брзе моторе и оно што већ иде уз то. Други је волео лепу књижевност, уз пут Аристотела, Платона и слично. Е трећи је волео и једно и друго али је волео и цркву. Постио је, причешћивао се, читао Николаја, Јустина, Берђајева, Достојевског, Розанова, Соловјева, Леонтјева и слично. Једно дана ко и сви људи, они умру. Овај трећи тумара по рају тражи комшије. Кад види другог у паклу.

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • POLEMIKA JUNA 2026. GODINE SA MOJIM BIV[IM STUDENTOM – BLOKADA DA ILI NE, NOVI FAKULTET DA ILI NE

    Sva ova pri~a je nastala kao posledica de{avawa od novembra 2024. do 2026. Naime, navodno zbog pada nadstre{nice u Novom Sadu u Ni{u su po~eli protesti. Tamo gde za 26 godina moga rad nisu bili sposobni jedan jedini put da me ispo{tuju sada kukaju, navodno za mrtvim Vojvo|anima. U stvari {ta pokazuju? Da bi Vojvo|ani bili vredni pa`we wima moraju da budu MRTVI I POLITI^KI UPOTREBQIVI.

    Moji studenti su naseli na tu pri~u. Krenuli su u bojkot nastave veruju}i da }e time naterati Vu~i}a da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Прича о комшијама

    Била једном тројица комшија. Један је волео спорт, брзе моторе и оно што већ иде уз то. Други је волео лепу књижевност, уз пут Аристотела, Платона и слично. Е трећи је волео и једно и друго али је волео и цркву. Постио је, причешћивао се, читао Николаја, Јустина, Берђајева, Достојевског, Розанова, Соловјева, Леонтјева и слично. Једно дана ко и сви људи, они умру. Овај трећи тумара по рају тражи комшије. Кад види другог у паклу.

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • IZVINI ...

    Mnogo izvini ...

    Mnogo sam pogre{io ...

     

    Video sam u tebi pamet,

    Pronicqivost,

    Um,

    Okovitost,

    Misao.

     

    Video sam u tebi li~nost,

    Stav,

    Mi{qewe,

    Uspravnost,

    Nesavitqivost,

    Po{tovawe,

    Uva`avawe.

     

    Video sam u tebi ponos i dostojanstvo,

    ^ast i obraz,

    Moralni integritet,

    Da `ivot vredi jedino

    Ako si adamsko koleno.

     

    Video sam u Tebi Gospo|icu,

    Odmerenog re~nika,

    Odmerenog pona{awa,

    Na koju ni kap ne sme da padne.

     

    Izvini,

    Izvini, {to nisam shvatio da je

    Da je to

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Обавезна питања – тип питања на писменом испитивању

    Стални развој свих наука током 20 и 21 века условио је да се они који се баве образовањем, почињу бавити и усавршавањем начина на који се врши провера знања писменим путем, како у основној и средњој школи, код ученика, тако и на факултетима код  студената. Уобичајено је било сво ово време да се провера знања врши на два начина. Први се заснива на чињеници да се испитанику да одређен број задатака и према томе на колико је тачно одговорио да одговарајућа оцена; други је био да се појединачна

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Питања и одговори – један могући начин утицаја на промену понашања ђака

    Радећи у основној школи нашао сам се у прилици да решавам проблеме, дисциплине. односно понашања ђака школи. То је значило проблеме око понашање на часу, однос према имовини школе, однос према другим ђацима и слично У то време 90 – тих година уобичајено је било да се за лакше преступе упућују код разредног старешине, а за тежа код директора. За учестла проблематична понашања ђаци су се кажњавали смањењем оцене из владања.

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pri~a o mr`wi – prvi deo

    Svaki od nas koji jesmo, koji smo bili i koji }emo biti do`iveli smo i do`ivqavamo, da prema name neko gaji ose}awe iskrene i otvorene mr`we.  Ovo je moja pri~a o nekim mojim mrziteqima.

              Ro|eni smo i odrasli u istom mestu. Rumi. I{li smo u razli~ite osnove {kole ali to, po mom mi{qewu, nije toliko bitno. Krenimo redom jedan po jedan.

    Prvi.

    Poreklo nam je bilo razli~ito. Jedan je bio dete iz nacionalno me{ovitog braka. Ja nisam. wije bio kr{ten, ja jesam. Bio je dobro dete

    Write comment (0 Comments) Опширније...