PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 26 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

01839322
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
265
244
707
2881
6822
11987
1839322

0.50%
5.99%
0.82%
0.31%
0.07%
92.31%
Online (15 minutes ago):3
3 guests
no members

Ваш ИП:34.229.223.223

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Pobeda u Crnoj Gori?

Звезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

            Prema najnovijim rezultatima opozicija je pobedila u Crnoj gori. Moram priznati da mi je kao Srbinu drago {to je ona opcija koja je za odrbranu crkve pobedila.

            Me|utim,..

            ^inilo se nama Srbima da je srpstvo pobedilo u Crnoj Gori jo{ 1989. kada su na vlast do{li Momir Bulatovi} i Milo \ukanovi}. Narod je krenuo u Crkvu okrenuo se Bogu, srpstvu, po~elo je vra}awe srpske nacionalne svesti. To je trajalo do negde 1996. godine. Tada je Milo okrenuo }urak i po~eo polako ali sigurno da se odvaja od srpstva. To je u po~etku podr`avao opoziciju iz Srbije, to je bila maska. Najve}u uslugu mu je nesvesno napravio mitropolit kada ga je 1996. godine odveo kod srpskog patrijarha.

            Neki su govorili da je to zbog Milo{evi}a, odnosno da nije Milo protiv Srbije nego protiv re`ima u Srbiji, To je naravno bila notorna glupost. Da je bilo antisrpstvo, a ne anti Milo{evi}ev stav, najboqe svedo~i ~iwenica da je on bio i protiv Ko{tunice i Srbije posle dolaska DOS – a na vlast. Ludilo i mr`wa su pobedili.

            Sve ostalo, otcepqewe, priznawe Kosmeta kao dr`ave, {irewe antisrpske histerije, stvarawe crnogorskog jezika, pa najzad i crkve samo su logi~ne posledice.

            E, sada ispada da je problem u Milo od 1996. godine do danas. Pa nije.

            Problem je u onome {to se doga|alo od 1941. godine. Ubijawe od strane usta{ko – komunisti~e strane sve{tenika, svih nacionalno istaknutih qudi, intelektualaca i sl. Tako su nastala popularna pasija grobqa u Crnoj Gori. Za{to pasija grobqa? Pa zato {to je na mesto gde su ubijani Srbi, od deteta do starca, stavqena je daska i za wu je zakucan mrtav pas.

            Ubijeno je tokom rata oko 70.000 Srba, da bi se mogla napraviti Crnogorska nacija. Sem toga, kada su oni uzeli vlast 45 godine, ko god bi po~eo da ispoqava srpsko nacionalno ose}awe bio je najstro`ije ka`wavan.

            Srpska pravoslavna crkva je desetkovana ubijawem 120 sve{tenika.

            KAO NAJBOLESNIJI DOGA]AJ IPAK SMATRAMO RU[EWE KAPELE NA LOV]ENU U KOJOJ SU BILE MO[TI WEGO[EVE. UMESTO TOGA POSTAVQEN JE PRAVOSLAVNI VLADIKA U FARANSKI HRAM. ON NIJE EGIPATSKI MNOGO BO@AC NEGO SRPSKI VLADIKA I SVETITEQ!

            [ta sada pitam se. Da li }e se setiti svega {to treba da se sete u Crnoj gori. Sve to nije ra|eno deset – dvadeset godina, ve} sa prekidom 70. Potpuno trajno sistematsko uni{tavawe srpstva. Da li }e se mo}i setiti, da li }e se setiti, da li znaju kako }e izgubqeno povratiti?

            Na nama je da vidimo. Pri tome treba da imamo na umu. Srpstvo je svog prvog svetiteqa dobilo u Dukqi – Svetog kraqa Jovana Vladimira. Srpstvo su odredili u velikoj meri Stefan Nemawa ro|en na tlu dana{we Podgorice. On i wegovi potomci su odredili Srbe u smislu identiteta. Zatim od srpskih svetorodnih dinastija, osim navedene dve, su jo{ [tiqanovi}i i Petrovi}i, Kosmet je dao Svetog cara Lazara, Vojvodina je dala Svete Brankovi}e. Dakle, izvan Crne Gore imamo dve svetorodne dinastije.

           U`a Srbija ni jednog, po svom poreklu. Bosna i Hercegovina ni jednog.

           U tome je zna~aj Crne Gore za srpstvo svi|alo se to nekome ili ne. I zato je va`no da se srpstvo u Crnoj Gori vrati sebi. Ne samo zbog sebe nego zbog srpstva u celini.


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • O jednom piscu, koji je ostao aniniman

    Upoznao sam ga 90 – tih godina 20 – og veka u Beogradu. Ve} tada je imao preko 70. godina. Voleo je da se pojavquje i da dr`i govore na nacionalnim skupovima u to vreme. Pri tome nije bilo bitno da li su to ravnogorski, zbora{ki ili neki tre}i skupovi – bitno je samo da su bili srpski.

                Ono {to se o wemu znalo nije bilo ba{ mnogo. Poticao je negde sa dana{weg juga Srbije, Zna se da je studirao, [ta je studirao niko ta~no nije znao, Da li je zavr{io … ni to niko nije znao. On sam nikada nije hteo o tome da govori. Znalo se i da su za vreme Drugog svetskog rata bili u partizanima. Zna se da se ne{to desilo … {to je promenilo wihovu porodi~nu orjentaciju. Sigurni smo da to nije bilo okretawe Staqinu. Bio je suvi{e trezven da bi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ]utawe

                    Zovem te ne javqa{a se, Do|em kod tebe ku}i i dozivam Te. Ni tada ne otvara{ vrata. Sretnem te na ulici izbegava{ me. Posao koji se koliko Tebe, ti~e i mene, ne zove{ me, ve} me zaobilazi{.

                Setih se re~i napisanih Mire Furlan. „ i onim kolegama, prijateqima i znancima koji mi svojom {utwom daju do znawa da na wih vi{e ne računam. Kome zapravo pi{em ovo pismo? Tko }e ga pro~itati? Tko }e ga htjeti pro~itati?“

                Ako sam ih nekada ne~im uvredio, {to mi ne

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ZAKONODAVNA DELATNOST KRAQA MILUTINA

     

     


     

    Write comment (0 Comments)  
  • Mo`ete li biti ili imati pravog prijateqa?

    Da li ste ili boqe re}i koliko ste puta ~uli da se qudi `ale kako danas nem pravih prijateqa. Svi se sa vama dru`e dok im trebate, a kada ih iskoristite … Ne znam za vas ali ja sam to slu{ao takore}i svakodnevno.

    Ono {to je bilo interesantno to je da qudi koji su meni slovili kao pravi prijateqi, kukaju kako nema pravih prijateqa. Nesvesno su mi slali poruku da im ja nisam pravi prijateq. [ta sam? Ne mogu da pretpostavim. Povr{ni prijateq, poznanink ili ve} {ta ali pravi prijateq ne.

    Dobro

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Itelektualci gde ste?

    Kada sam bio mali, i{ao u {kolu, prvo osnovnu, pa sredwu, kada sam studirao, uvek su postojali qudi koji se nisu neposredno bavili politikom ali su bili kriti~ka misao dru{tva u kojem smo `iveli. Oni su bili qudi koji su tuma~ili doga|aje, komentarisali politi~ku situacuju, nudili re{ewe iz we, U tim svojim stavovima kod wih je mogao da se uo~i kontinuitet. Ono {to je moglo da se oseti u wihovim istupawima, to je odsustvo arogancije, svesnost o te{koj situaciji u kojoj se nalazimo i poku{aj da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O odgovornosti

    Onima koji prate mog Promu}urka mogu da primate da odavno nisam objavio ni jedan tekst. To wihovo zapa`awe je ta~no i tu nema {ta da zamerim. Postavqa se pitawe za{to?

                Nije da nisam pisao ni{ta. Pisao sam nekoliko tekstova. Ali ja po navici kada napi{em tekst ostavim ga da stoji neko vreme, vratim se ispravim sve gre{ke koje vidim ili ubla`im ili promenm neke stavove i onda ga pustim. Isto sam radio i sada.

    Ali…

    Kada je Promu}urko po~eo svoj `ivot, pose}ivalo ga je desetak qudi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Parastos u Sremskim Karlovcima po 35 put

    Sve {to vreme daqe hita,

    Sve se ve}ma pro{lost grli,

    Sve se vi{e na{i mrtvi,

    ~ine nama ne umrli.

     

    Preosve}eni vladiko blagoslovite,

    Poma`e Bog draga bra}o i sestre,

     

                 Poma`e Bog po 35 put, za redom na parastosu prvom gerilcu porobqene Evrope u borbi protiv Hitlera, protiv nacizma. Gerilcu  koji je po{tuju}i pravo odbio da prizna kapitulaciju od ne legetimnih predstavnika vlasti. Podsetimo se da je Aleksandar Cincar Markovi} bio BIV[I ministar i kao takav nije imao pravo da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Autokefalnost SPC


     

    Write comment (0 Comments)  
  • SVE OSOLITI QUBAVQU

    ^esto ~ujem u razgovoru qudi u mojoj okolini, kako im je na poslu te{ko, kako su im kolege nesnosne, kako vlada lo{a atmosfera. Kako to prevazi}i? Kako u~initi odnose boqim?

                Razgovarao sam o tome sa mojim duhovnikom. On se nasmejao, blago me je upitao: {ta ja mislim za{to je tako? Odgovorio sam mu da je to zbog nedostatka razumevawa, nedostatka po{tovawa tu|e li~nosti i sli~no. Prihvatio je ali je rekao da postoji jo{ jedan dubqi razlog za to. Nisam mogao da u toku razgovora dam

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O prijateqstvu

                [ta je ili boqe re}i ko je prijateq? Neki dan sam razgovarao sa jednim mojim kolegom o prijateqstvu. Rekao mi je da ne voli da ga neko zove ako nema razloga za to. Za{to ga zove ako nema neku potrebu za wim. Poku{ao sam da branim stanovi{te da se prijateq, ako je prijateq zove telefonom ili se svrati do wega, ~ak i onda kada za to nemamo ni povod, a kamoli razlog. Upravo ta ~iwenica da kod nekoga svratimo ili pozovemo telefonom da ga ~ujemo, kako je i {ta radi, ~ini ga na{im

    Write comment (0 Comments) Опширније...