PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 46 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

01575170
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
165
463
2905
3378
627
14649
1575170

0.61%
7.24%
0.99%
0.37%
0.09%
90.71%
Online (15 minutes ago):12
12 guests
no members

Ваш ИП:34.229.63.28

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Parastos u Sremskim Karlovcima po 35 put

Оцена корисника:  5 / 5

Звезда активнаЗвезда активнаЗвезда активнаЗвезда активнаЗвезда активна
 

Sve {to vreme daqe hita,

Sve se ve}ma pro{lost grli,

Sve se vi{e na{i mrtvi,

~ine nama ne umrli.

 

Preosve}eni vladiko blagoslovite,

Poma`e Bog draga bra}o i sestre,

 

             Poma`e Bog po 35 put, za redom na parastosu prvom gerilcu porobqene Evrope u borbi protiv Hitlera, protiv nacizma. Gerilcu  koji je po{tuju}i pravo odbio da prizna kapitulaciju od ne legetimnih predstavnika vlasti. Podsetimo se da je Aleksandar Cincar Markovi} bio BIV[I ministar i kao takav nije imao pravo da potpi{e kapitulaciju. A upravo je on potpisao kapitulaciju. Takvo ovla{}ewe nije imao ni general Kalafatovi}. A on je drugi koji ju je potpisao. Time je Dra`a jasno pokazao i poru~io svima da ima pravnu svest, znaju}i ko ima, a ko ne, pravo da ne{to potpi{e. Biv{i ministar svakako nije kompetentan da je potpi{e.

            Ovde smo du`ni da ka`emo da se komunisti, Hrvati, Nemci, Talijani, Bugari i drugi nisu imali pravnu svest. Dr`ava ne nestaje aktom o kapitulaciji, ve} mirovnim ugovorom. Kao {to je to bilo u Versaju 1919. godine

            Prema tome, on je bio i ostao onaj ugaoni kamen koji svedo~i o pravnoj svesti kod Srba. Podsetimo se da je Sveti Sava kada je osnivao manastire Hilendar i Studenicu, odmah po osnivawu napisao wima tipike. Isto je uradio i sa Karejskom }elijom, kojoj je odmah po osnivawu napisao tipik. Tipici su zakone po kojima se `ivi u manastirima i kelijama. Kada je dobio autokefalnost i arhiepiskopiju za Srbe, on je sastavio jednu od najobimnijih kwiga koju su Srbi ikada sastavili. Sastavio je Zakonopravilo kojim je dao ~vrst pravni osnov Srpskoj pravoslavnoj crkvi. To je kwiga koja kada je 91 godine {tampana imala 6, 5 kila.

            Dakle, Dra`a je pokazao barem dve stvari. Prva, da pravna svest `ivi i traje kod Srba od Svetoga Save do danas. I druga, da je sam Dra`a imao pravnu svest. Naravno, ono {to moramo sa tugom da primetimo to je da veliki broj Srba, pravoslvaca, muslimana i rimokatolika to nije imao.

            Ube|uju nas komunisti, a danas i wihovi naslednici, da je osnov svega ekonomija. Ube|uju, a mi nikada siroma{niji i {to je najgore sve vi{e siroma{imo. Neki Srbin je napisalo da [TO SE GRBO RODI VREME NE ISPRAVI. Jedan drugi Srbin  napisao je PRAVDA DR@I SELO I GRADOVE. Aj bra}o moja pravda, a ne ekonomija je ono na ~emu svet po~iva. A pravda i pravo nije nikako odvojeno od na{e vere hri{}anske. [ta vi{e, u na{oj veri hri{}anskoj se nalazi koren iz koga proisti~e svaka pravda i svako pravo. Zato atesti i bezbo`nici nikada ne mogu biti tvorci pravde i prava. Zato oni mogu da pri~aju o ekonomiju, bez pravde i to dru{tvo i ta dr`ava mora propasti.

            Zato moramo da krenemo za Svetim Savom ali i za Dra`om jer ako `elimo dobro svojoj deci i sebi, MORAMO I]I ZA PRAVOM I PRAVDOM. I na kraju ali ne i posledwe po zna~aju moramo da se pitamo da li su komunisti ba{ slu~ajno na ovaj datum ubili Dra`u. Ili su imali neki jak razllog da to u~ine na dana{wi datum. NA @ALOST BRA]O I SESTRE. IMALI SU. SOVJETSKI BOLj[EVICI SU NA DANA[WI DAN UBILI SVETU PORODICU ROMANOVA NA ^ELU SA RUSKIM CAREM NIKOLAJEM DRUGIM. Jugo – komunisti su dali svoj doprinos obele`avawu ovoga datuma.

ME\UTIM ...

            DANAS ME\UTIM NE DAJEMO SAMO PARASTOS WEMU - Dra`i. Dajemo parastos i \or|u Nedeqkovi}u. Na{ brat hri{}anin, na{ brat Srbin, na{ brat ~etnik i ravnogorac, \or|e Nedeqkovi} se predstavio pro{le godine.

            Da li davawa parastosa wemu ima dubqi smisao ili je to samo zbog navedenih razloga. Da bra}o i sestre to je zbog navedenih razloga ali i zbog ne~eg mnogo ve}eg. Pre, trideset i pet godina 1989. godine \or|e Nedeqkovi} je po  prvi put u otaxbini dao parastos Dra`i Mihajlovi}u u Sremskim Karlovcima. ^inio je to trideset i ~etiri godine - neprekidno. Sa takvom tradicijom se ne mo`e pohvaliti nijedno mesto u Otaxbina. Na samom po~etku moramo re}i ko je \or|e Nedeqkovi}

            Ro|en je 7. avgusta 1949. godine, Osnovnu {kolu zavr{io je u ovde u Sr. Karlovcima, gde zavr{ava i Karlova~ki gimnaziju. Na kraju je zavr{io i pravni fakultet. Kao hri{}anin je shvatio da pravda i pravo svoj koren imaju u na{oj veri hri{}anskoj. Svoj radni vek proveo je rade}i u PIO fondu u Novom Sadu.

            Bio je o`ewen Gordanom sa kojom je imao dve k}erke Senku i Vojislavu. Vojislava mu je podarile unuke, Jovanu, \or|a, Gordanu, Anu i Stefana, a Senka Mihaila, Veqka i Danila.  Do`iveo je i praunuke, Mateju i Janu. Umro je pro{le godine 4. Oktobar 2022. godine. Kada Bog nekog `eli da nagradi on mu umno`i potomstvo. Tako je gospod umno`io seme Jakovqevo pa mu je dao 12 dece. \or|u je dao 8 unuka, a za `ivota je do`iveo i dva praunuka. U wegovoj ku}i je stalno gorelo kandilo i za vreme najstra{nijeg komunizma, sve se slavilo i sve{tenik mu je dolazio u ku}u.

            Kada god je trebao da se odr`i parastos Dra`i, on je tra`io blagoslov od majke crkve, od vladike sremskog gospodina Vasilija. Dr`ao se one narodne bez Boga ni preko praga. I Bog je blagoslovio ovo wegovo delo i dao mu da bez prestanka 34 godine daje parastos Dra`i.

            ^im su stege komunizma po~ela da popu{taju on je po~eo sa svojom hri{}anskom, nacionalnom delatno{}u. Bio je me|u prvim osniva~ima tada voder}e srpske antikomunisti~ke, hri{}anske i nacionalne organizacije SPO – a. Zajedno sa drugim pristalicama pokrenuo je Novine Serbske u Karlovcima. Ove novine su okupqale srpska nacionaliste, srpsku gospodu, hri{}ane i srpsku emigraciju. Ove novine su trajno obele`ile vreme i prostor kod Srba 90 – tih godina.

            Ono {to moramo ista}i to je da je bio dugogodi{wi predsednik Ravnogorskog pokreta DM. Ovaj pokret je oko 2010. nekoliko godina organizovao tribine. Teme su bile najrazli~itije ali su se sve ticale, vere, srpstva, gospodstva, aktuelnih doga|aja i sli~no. Tribine su prestale tek onda kada su izgubqene prostorije. Ali i ove tribine su obele`ile vrem i prostor Novoga Sada i okoline.

             Dragi brate \or|e, sve {to si ~inio ~inio si kao hri{}anin, gospodin, Srbin, nikada kao prostak, bezbo`nik, ~ovek bez vere i nacije. To da je tvoj rad doneo plod, svedo~i i ~iwenica da mi danas nakon tvoje smrti nastavqamo tamo gde si ti stao. Dajemo, parastos Dragoqubu, Dra`i Mihajlovi}u.

             Neka ti je ve~na slava i hvala i pomoli se i za nas gre{ne tamo gore u Nebeskoj Srbiji. 


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • Mo`ete li biti ili imati pravog prijateqa?

    Da li ste ili boqe re}i koliko ste puta ~uli da se qudi `ale kako danas nem pravih prijateqa. Svi se sa vama dru`e dok im trebate, a kada ih iskoristite … Ne znam za vas ali ja sam to slu{ao takore}i svakodnevno.

    Ono {to je bilo interesantno to je da qudi koji su meni slovili kao pravi prijateqi, kukaju kako nema pravih prijateqa. Nesvesno su mi slali poruku da im ja nisam pravi prijateq. [ta sam? Ne mogu da pretpostavim. Povr{ni prijateq, poznanink ili ve} {ta ali pravi prijateq ne.

    Dobro, mislim nije dobro ali mi je jasno kada mi se ovako ispovede da im ja nisam pravi prijateq ili da oni u meni ne gledaju pravog prijateqa.

    Neke sam zvao da mi budu kumovi ali su to oni odbili.

    Po ~emu se neko poznaje da je sposoban da ima pravog

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Itelektualci gde ste?

    Kada sam bio mali, i{ao u {kolu, prvo osnovnu, pa sredwu, kada sam studirao, uvek su postojali qudi koji se nisu neposredno bavili politikom ali su bili kriti~ka misao dru{tva u kojem smo `iveli. Oni su bili qudi koji su tuma~ili doga|aje, komentarisali politi~ku situacuju, nudili re{ewe iz we, U tim svojim stavovima kod wih je mogao da se uo~i kontinuitet. Ono {to je moglo da se oseti u wihovim istupawima, to je odsustvo arogancije, svesnost o te{koj situaciji u kojoj se nalazimo i poku{aj da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O odgovornosti

    Onima koji prate mog Promu}urka mogu da primate da odavno nisam objavio ni jedan tekst. To wihovo zapa`awe je ta~no i tu nema {ta da zamerim. Postavqa se pitawe za{to?

                Nije da nisam pisao ni{ta. Pisao sam nekoliko tekstova. Ali ja po navici kada napi{em tekst ostavim ga da stoji neko vreme, vratim se ispravim sve gre{ke koje vidim ili ubla`im ili promenm neke stavove i onda ga pustim. Isto sam radio i sada.

    Ali…

    Kada je Promu}urko po~eo svoj `ivot, pose}ivalo ga je desetak qudi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Parastos u Sremskim Karlovcima po 35 put

    Sve {to vreme daqe hita,

    Sve se ve}ma pro{lost grli,

    Sve se vi{e na{i mrtvi,

    ~ine nama ne umrli.

     

    Preosve}eni vladiko blagoslovite,

    Poma`e Bog draga bra}o i sestre,

     

                 Poma`e Bog po 35 put, za redom na parastosu prvom gerilcu porobqene Evrope u borbi protiv Hitlera, protiv nacizma. Gerilcu  koji je po{tuju}i pravo odbio da prizna kapitulaciju od ne legetimnih predstavnika vlasti. Podsetimo se da je Aleksandar Cincar Markovi} bio BIV[I ministar i kao takav nije imao pravo da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Autokefalnost SPC


     

    Write comment (0 Comments)  
  • SVE OSOLITI QUBAVQU

    ^esto ~ujem u razgovoru qudi u mojoj okolini, kako im je na poslu te{ko, kako su im kolege nesnosne, kako vlada lo{a atmosfera. Kako to prevazi}i? Kako u~initi odnose boqim?

                Razgovarao sam o tome sa mojim duhovnikom. On se nasmejao, blago me je upitao: {ta ja mislim za{to je tako? Odgovorio sam mu da je to zbog nedostatka razumevawa, nedostatka po{tovawa tu|e li~nosti i sli~no. Prihvatio je ali je rekao da postoji jo{ jedan dubqi razlog za to. Nisam mogao da u toku razgovora dam

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O prijateqstvu

                [ta je ili boqe re}i ko je prijateq? Neki dan sam razgovarao sa jednim mojim kolegom o prijateqstvu. Rekao mi je da ne voli da ga neko zove ako nema razloga za to. Za{to ga zove ako nema neku potrebu za wim. Poku{ao sam da branim stanovi{te da se prijateq, ako je prijateq zove telefonom ili se svrati do wega, ~ak i onda kada za to nemamo ni povod, a kamoli razlog. Upravo ta ~iwenica da kod nekoga svratimo ili pozovemo telefonom da ga ~ujemo, kako je i {ta radi, ~ini ga na{im

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pri~e o intelektualcu

             Od kako sam ~uo za ovaj pojam u meni se rodila `eqa da to budem i postanem jednog dana. Prva stvar koja me mu~ila ko je i {ta je intelektualac?

                Dobro i visoko obrazovawe se podrazumeva. Ali mi je uvek bilo jasno da to nije dovoqno. Biti stru~wak je potrebno ali nije dovoqno da se bude intelektualac. Intelektualca mora da krasi i pona{awe i maniri. Prvo mora da po{tuje druge. Ne sme da ih vre|a, omalova`ava, poni`ava, ismejava, Pogotovu da ih vre|a i omalova`ava zato {to

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • „Za{to me zove{?“

    ^esto mi se de{ava da kada pozovem nekoga telefonom ili mu po{aqem poruku preko interneta, nekome koga smatram prijateqem, da mi postavi pitwe „za{to me zove{?“ Nekako se ose}am nelagodno tada. Naj~e{}e one koje smatram prijateqima zovem bez ikakvog konkretnog razloga zovem ih prosto zato {to su pripadnici mog socijalnog okru`ewa i zato {to me se ti~e wihova sudbin, wihov `ivot.

                Kada im ka`em da ih zovem zato {to jednostavno `elim da ih ~ujem, kako su, {ta rade, {ta se doga|a u

    Comments powered by CComment

    Опширније...  
  • Srbi izme|u naroda i nacije

                [ta su Srbi narod ili nacija? Usu|ujem se da ka`em i jedno i drugo. Oni koji su pripadnici naroda su to zato {to su im roditeqi Srbi ili zato {to `ive u Srbiji ili im je otac Srbin, pa se nekako samim tim opredequju da budu Srbi. Oni to ne do`ivqavaju to ka ne{to posebno, ne smatraju da srpstvo ima neki sadr`aj, koji treba privatiti zato {to su Srbi. Srpstvo je biolo{ka kategorija koju kao tavku treba prihvatiti i ni{ta vi{e. To je kategorija kao bilo koja drugl.

               

    Write comment (0 Comments) Опширније...