PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 196 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

01841853
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
174
260
1203
2035
9353
11987
1841853

0.50%
5.98%
0.81%
0.30%
0.07%
92.32%
Online (15 minutes ago):16
16 guests
no members

Ваш ИП:44.202.183.118

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Bog, Kraq i Otaxbina ili Kraqevina Jugoslavija u Drugom svetskom ratu

Оцена корисника:  3 / 5

Звезда активнаЗвезда активнаЗвезда активнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

Kada se polagala vojni~ka zakletva u Kraqevini Jugoslaviji, polagala se na vernost Bogu, kraqu i otaxbini. Zakliwalo se ~a{}u i `ivotom. Svaka zakletva predstavqa celinu. Dakle, kada se zakunete Bogu, kraqu i otaxbini, to je kao zakletva Ocu, Sinu i Svetome Duhu. Trgojstvo u Kraqevini nastalo je po ugledu na Carstvo Nebesko. Kao {to Nebesko trojstvo predsavqa celinu koja je neodvojiva i neraskidiva, tako i zemaqsko koje je nastalo po ugledu na Nebesko predstavqa celinu.

Naime ... Kao {to se ne da i ne mo`e odvojiti Sin od Oca i od Svetog Duha, ni Otac od Sina i Duha Svetoga, ni Duh Sveti od Oca i Sina, tako se ne mo`e odvoji Bog, kraq i otaxbine. Drugim re~ima, ne mo`e se biti veran Bogu, a protiv kraqa i otaxbine, ili biti veran kraqu, a biti protiv Boga i otaxbini i najzad biti za otaxbninu, a protiv Boga i kraqa. Odnosno mo`e se biti deklarativno ali to nije su{tinski.

Za{to je to va`no? Zato {to onaj koji pogazi zakletvu Bogu, on je pogazio zakletvu i kraqu i otaxbini, koje pogazio zakletvu kraqu, pogazio je Bogu i otaxbini, ko je pogazio zakletvu otaxbini, pogazio je Bogu i kraqu. Dakle, dovoqno je da se pogazi zakletva jednom od ovog zemaqskog trojstva, da bi bila poga`ena zakletva celom trojstvu. Kada se pogazi zakletva dva lica zemaqskog trojstva, naravno da je poga`ena i onom tre}em kako god da se on zvao.

U toku Drugog svetskog rata, na tlu Jugoslavije nastale su mnogo vojske. Neke su kao Hrvatska gradska i Hrvatska seoska sta`a nastale jo{ pre Drugog svetskog rata. Kada je zapo~eo rat, svaki vojnik je bio obavezan da po cenu `ivota i ~asti ispuni svoju zakletvu. Na `alost mnogi to nisu u~inili, neki zbog kukavi~luka, a neki zbog `eqe da ta dr`ava propadne i nestane. Ako prvih greh predstavqa slabost, koja je razumqiva i od koje se ~ovek pokajawem da iskupiti, druga predstavqa otvoreni ustajawe na Boga, na kraqa na otaxbinu. To je dakle satanizam. To nije samo slabost, koja se pokajawem iskupquje. Za satanizam, treba mnogo dubqe pokajawe i preobra`ewe, da bi se neko vratio na put Boga, na put spajawa Neba i Zemqe.

No vojska je pora`ena. Ka`u da je potpisana kapitulacija. To je la`! Nju je potpisao biv{i ministar. On kao biv{i nije imao prava da potpi{e taj akt. Odnosno wegov potpis na tom aktu vredi koliko i potpis bilo kog drugog punoletnog dr`avqanina Kraqevine Jugoslavije. Na tom aktu punova`an bi bio samo potpis aktuelnog ministra spoqnih poslova ili predsednika vlade, odnosno kraqa. Samo su wih trojica kao nosioci izvr{ne vlasti mogli da potpi{u ne{to {to bi obavezivalo dr`avu. Upavo i zato su morali kraq i vlada da odu iz zemqe. Samo wihov potpis obavezuje dr`avu. Ako oni odu nema ko da potpi{e pravno vaqani dokumenat koji bi obavezivao dr`avu. Mo`e se dr`ava okupirati, mo`e se podeliti ali to nije pravno vaqano, dok predstavnici izvr{ne vlasti ne stave svoj potpis.

Ponovimo dakle jo{ jednom zato su nosioci izvr{ne vlasti – kraq i vlada morali da odu iz zemqe. Zato potpis biv{eg ministra nema pravnu snagu.

Kraqevina Jugoslavija me|unarodno pravno nastavila je da postoji. Fakti~ki ona je bila okupirana. To {to je okupirana ne zna~i da ne postoji. Okupirane dr`ave po @enevskoj konveciji iz 1899 i 1907. godine imaju svoja prava. To je pravo na sopstvenu upravu u uslovima okupacije.

Polaze}i od ~iwenice da je dr`ava okupirana armijski |enaral Milan Nedi} je stvorio svoju vladu, sa svojim formacijama koje su zadr`ale vernost Bogu, kraqu i otaxbini.

Polaze}i od ~iwenice da okupirana dr`ava nije prestala da postoji pukovnik Mihajlovi} je na Ravnoj Gori okupio one koji su ostali verni svojoj zakletvi Bogu, kraqu i otaxbini.

Dakle, ni snage pod komandom Milana Nedi}a, ni pod komandom Dragoquba Mihailovi}a, nisu svoju zakletvu poglazile ve} su naprotiv ostale verne. Me|utim, postojale su vojske koje su tvrdile da su verne Bogu, ali ne i kraqau i otaxbini, odnosno da su verne otaxbini ali ne i Bogu i kraqu.

Partizani su bili formalno verni otaxbini u smislu da nisu bili za weno cepawe, ali oni nisu prihvatali pravni poredak Kraqevine, ve} su se zalagali za potpuno uni{tewe wenih temeqa. Borci su za ateizam, dakle za satanizam, za republiku, a protivv pravnog poretka. Dakle, oni ni ukom slu~aju ne mogu da se smatraju patriotama kada su izdali sve ono na {ta su se zakleli ~a{}u i `itovotm.

Hrvati, Albanci, Nemci. Ma|ari, Bugari  koji su izdali Kraqevinu, da bi podr`ali Hitlera, pogazili su vernost kraqu i otaxbinu, a time i Boga. Pokazali su da su sebe osudili na ovom svetu na smrt, a u onom, ako se ne pokaju na pakao. Prema tome, niko od wih ne mo`e da se smatra da mo`e, bez pokajawa da u|e u Raj.

To je vrlo va`no i zbog Alojzija Stepinca, koga neki ho}e da kanonizuju. On je podr`ao NDH, time je podr`ao one koji su pogazili zakletvu Bogu, kraqu i otaxbini, {to kao kardinal nije smeo da u~ini. ^ak, da  NDH nije izvr{ila nijedan zlog~in, to zna~i da su weni pripadnici jeretici – satanisti.

Naravno, to ne zna~i da su svi pripadnici vojski Mihailovi}a i Nedi}a oti{li u Raj. To samo zna~i da nisu automatski oti{li u pakao. Odnosno, da nisu morali da se pokaju zato {to su oti{li u vojske koje su izabrali, da bi oti{li u Raj.

 


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • O jednom piscu, koji je ostao aniniman

    Upoznao sam ga 90 – tih godina 20 – og veka u Beogradu. Ve} tada je imao preko 70. godina. Voleo je da se pojavquje i da dr`i govore na nacionalnim skupovima u to vreme. Pri tome nije bilo bitno da li su to ravnogorski, zbora{ki ili neki tre}i skupovi – bitno je samo da su bili srpski.

                Ono {to se o wemu znalo nije bilo ba{ mnogo. Poticao je negde sa dana{weg juga Srbije, Zna se da je studirao, [ta je studirao niko ta~no nije znao, Da li je zavr{io … ni to niko nije znao. On sam nikada nije hteo o tome da govori. Znalo se i da su za vreme Drugog svetskog rata bili u partizanima. Zna se da se ne{to desilo … {to je promenilo wihovu porodi~nu orjentaciju. Sigurni smo da to nije bilo okretawe Staqinu. Bio je suvi{e trezven da bi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ]utawe

                    Zovem te ne javqa{a se, Do|em kod tebe ku}i i dozivam Te. Ni tada ne otvara{ vrata. Sretnem te na ulici izbegava{ me. Posao koji se koliko Tebe, ti~e i mene, ne zove{ me, ve} me zaobilazi{.

                Setih se re~i napisanih Mire Furlan. „ i onim kolegama, prijateqima i znancima koji mi svojom {utwom daju do znawa da na wih vi{e ne računam. Kome zapravo pi{em ovo pismo? Tko }e ga pro~itati? Tko }e ga htjeti pro~itati?“

                Ako sam ih nekada ne~im uvredio, {to mi ne

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ZAKONODAVNA DELATNOST KRAQA MILUTINA

     

     


     

    Write comment (0 Comments)  
  • Mo`ete li biti ili imati pravog prijateqa?

    Da li ste ili boqe re}i koliko ste puta ~uli da se qudi `ale kako danas nem pravih prijateqa. Svi se sa vama dru`e dok im trebate, a kada ih iskoristite … Ne znam za vas ali ja sam to slu{ao takore}i svakodnevno.

    Ono {to je bilo interesantno to je da qudi koji su meni slovili kao pravi prijateqi, kukaju kako nema pravih prijateqa. Nesvesno su mi slali poruku da im ja nisam pravi prijateq. [ta sam? Ne mogu da pretpostavim. Povr{ni prijateq, poznanink ili ve} {ta ali pravi prijateq ne.

    Dobro

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Itelektualci gde ste?

    Kada sam bio mali, i{ao u {kolu, prvo osnovnu, pa sredwu, kada sam studirao, uvek su postojali qudi koji se nisu neposredno bavili politikom ali su bili kriti~ka misao dru{tva u kojem smo `iveli. Oni su bili qudi koji su tuma~ili doga|aje, komentarisali politi~ku situacuju, nudili re{ewe iz we, U tim svojim stavovima kod wih je mogao da se uo~i kontinuitet. Ono {to je moglo da se oseti u wihovim istupawima, to je odsustvo arogancije, svesnost o te{koj situaciji u kojoj se nalazimo i poku{aj da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O odgovornosti

    Onima koji prate mog Promu}urka mogu da primate da odavno nisam objavio ni jedan tekst. To wihovo zapa`awe je ta~no i tu nema {ta da zamerim. Postavqa se pitawe za{to?

                Nije da nisam pisao ni{ta. Pisao sam nekoliko tekstova. Ali ja po navici kada napi{em tekst ostavim ga da stoji neko vreme, vratim se ispravim sve gre{ke koje vidim ili ubla`im ili promenm neke stavove i onda ga pustim. Isto sam radio i sada.

    Ali…

    Kada je Promu}urko po~eo svoj `ivot, pose}ivalo ga je desetak qudi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Parastos u Sremskim Karlovcima po 35 put

    Sve {to vreme daqe hita,

    Sve se ve}ma pro{lost grli,

    Sve se vi{e na{i mrtvi,

    ~ine nama ne umrli.

     

    Preosve}eni vladiko blagoslovite,

    Poma`e Bog draga bra}o i sestre,

     

                 Poma`e Bog po 35 put, za redom na parastosu prvom gerilcu porobqene Evrope u borbi protiv Hitlera, protiv nacizma. Gerilcu  koji je po{tuju}i pravo odbio da prizna kapitulaciju od ne legetimnih predstavnika vlasti. Podsetimo se da je Aleksandar Cincar Markovi} bio BIV[I ministar i kao takav nije imao pravo da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Autokefalnost SPC


     

    Write comment (0 Comments)  
  • SVE OSOLITI QUBAVQU

    ^esto ~ujem u razgovoru qudi u mojoj okolini, kako im je na poslu te{ko, kako su im kolege nesnosne, kako vlada lo{a atmosfera. Kako to prevazi}i? Kako u~initi odnose boqim?

                Razgovarao sam o tome sa mojim duhovnikom. On se nasmejao, blago me je upitao: {ta ja mislim za{to je tako? Odgovorio sam mu da je to zbog nedostatka razumevawa, nedostatka po{tovawa tu|e li~nosti i sli~no. Prihvatio je ali je rekao da postoji jo{ jedan dubqi razlog za to. Nisam mogao da u toku razgovora dam

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O prijateqstvu

                [ta je ili boqe re}i ko je prijateq? Neki dan sam razgovarao sa jednim mojim kolegom o prijateqstvu. Rekao mi je da ne voli da ga neko zove ako nema razloga za to. Za{to ga zove ako nema neku potrebu za wim. Poku{ao sam da branim stanovi{te da se prijateq, ako je prijateq zove telefonom ili se svrati do wega, ~ak i onda kada za to nemamo ni povod, a kamoli razlog. Upravo ta ~iwenica da kod nekoga svratimo ili pozovemo telefonom da ga ~ujemo, kako je i {ta radi, ~ini ga na{im

    Write comment (0 Comments) Опширније...