[ta je najopasnije u poslu?

Звезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

Prvo {to moramo da ka`emo na po~etku ~lanka je NA KOGA SE ODNOSI NA[A TEMA? Odnosi se na sve zaposlene i na sve koji imaju preduze}e, sasvim svejedno da li su pri tom samozaposleni ili su biznismeni. Dakle, jednako se odnosi i na radnike u proizvodwi, radnike u zdravstvu, prosveti, uslugama, kulturi i sli~no.

Svako ko radi, naro~ito ako rukovodi poslom interesuje se {ta je najva`nije da posao potskane i da pove}a produktivnost i radni u~inak svoj ili svoga tima. ^ini se da su nava`niji stru~bist, organizovanost, dobra oprema, dobri uslovi rada, dobri me|usobni odnosi zaposlenih, dobra plata i sli~no. Sve ovo {to smo naveli je bitno, izuzetno bitno. Zato stalno rade ne bi li usavr{ili i poboq{ali navedeno do najve}eg mogu}eg stepena. Naravno, postoje i oni koji misle da mogu u{tedeti na stru~nosti, opremi ili ne~im drugim i da dobiju pove}awe proizvodwe. To nije mogu}e jer proizvodwa je najmawe stvar samo `eqa onog koji je vlasnik preduze}a. Sve to {to pove}ava proizvodwu je bitno ali. I jo{ jedno ali …

            Svako ko radi, odnosno onaj koji ima proizvodwu, mora da razmi{qa stalno jo{ o ne~emu. To su radnici. Radnici su ti koji rade}i stvaraju proizvod, a time i robu koja ide na tr`i{te. Ve} smo naveli wihovu stru~nost, stalno pove}avawe wihove osposobeqnosti da rade posao koji rade. kroz obrazovawe, u~ewe rada na novim sredstvima i sli~no. Kroz odr`avawe i podsticawe dobrih odnosa radnika na poslu. Lo{i odnosi mogu i uti~u na process rade zbog nedostatka potrebe komunikacije i saradwe na poslu.

            Sve navedene stvari su bitne, itekako bitne. Me|utim, smatramo da postoji ne{to jo{ va`nije od svega navedenog. Time ne mislimo da ka`emo da ono {to smo naveli nije bitno. Bitno je! Itekako je bitno!

            Me|utim, ono {to je po nama najbitnije je motivisanost onoga koji radi. Motiv i `eqa za uspehom na poslu dovodi i do usavr{avawa i do uspostavqawa dobrih odnosa na radnom mestu, Dovodi i do toga da se trudimo u poslu da se {to boqe organizujemo.

            Motivisanost dovodi do vi{e truda na poslu do `eqe da se posao {to boqe obavi.

            Motivisanost dovodi do toga da svojim primerom podsti~emo druge da se ugledaju na nas i da se i sami usavr{avaju, trude da se boqe organizuju i uspostave boqe odnose na poslu.

            Na motivisanost uti~e qubav prema poslu, Qubav kako smo ve} rekli je na prvom koraku blagodat, na drugom poznawe, a na tre}em ne ogre{ewe. Podsticaj koji se dobija na poslu i moralni i finansijski, boqim uslovima na poslu, boqim odnosom prema uspe{nima i sl.

            Motivisanim qudima treba dati prednost jer }e oni svojim radom i primerom ako do|u na vode}e pozicije povu}i i ostale.

            Motivisanost zna~i imati energije da se radi i da se ide napred!

            Nasuprot wih dolaze ne motivisani radnici.

E to je ono {to je najgore mogu}e! Wih posao ne zanima, Qubav ako su je i imali ugasila se. Na poslu se bave tu|im poslovima. Vole da komentri{u druge, da im nalaze mane postoje}e i ne postoje}e. Svojim primerom ubijaju posao. Nastoje da ga otaqaju sa {to mawe truda i napora. Ne interesuje ih kvalitet, ne interesuje ih napredak. Oni nemaju odu{evqewa u `ivotu. A odu{evqewe je preduslov `ivota, ako ne i preduslov `ivota. On mo`e ali ne mora da se buni zbog male plate. Ako se buni onda je u tome izuzetno drzak. Galamxija koji podbuwuje i druge qude. On zna svoja prava ali ne i obaveze.

Ne zanima ga preduze}e, ni ako je radnik, ni ako je neki ve}i ~in u preduze}u. Zanima ga samo da zabu{ava, da ogovara i da se buni. Pri tome on ne mora biti ne stru~an. Naprotiv, on mo`e da izuzetno dobro poznaje posao. Nije to glavno. To je sporedno. ON JE NE MOTIVISAN RADNIK.

Ako je sam gazda svog posla onda taj posao uvek ide lo{e. Uveek se `ali kako mu ne{to ili neko smeta. On nije spreman da radi ni za sebe ni svoju porodicu. Sve {to radi to }e da otaqa. Nikada ni{ta ne}e uraditi dobro, jer se ne}e ni truditi da uradi dobro.

Zato je najva`nije prilikom primawa novih radnika odraditi test kakvi su ti novi koji konkuri{u na posao.  Da li imaju ili nemaju motiv. Ako ga imaju oni i ako ne znaju svoj posao nau~i}e ga. Naravno uvek je boqe primiti nekog ko zna posao. Ali se mora imati u vidu da danas vi{e nego ikada svaki radnik mora dok radi da se usavr{ava. To mogu samo motivisani radnici koji su `eqni dokazivawa na poslu i u poslu.


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • Jedno iskustvo sa molitvom (molitvama)

    Dragi moji ~itaoci, ovo {to ~itate nije rezultat mog nekog mudroslovqa, nego je rezultat mog `ivotnog iskustva. Mog `ivotnog iskustva koje je po~elo kada sam imao 20 godina. Tada sam do{ao u kontakt sa satanisti~ko literaturom ali i sa hri{}anskom. Opredelio sam se za hri{}anstvo. Da prisustvujem hri{}anskoj liturgiji, ili {to bi rimokatolici rekli hri{}anskoj misi, a ne satanisti~koj crnoj misi. Ne sabi, ne odlasku u ris, ne savezu sa sotonom nego sa Hristom. Dakle, svesno sam se opredelio da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Прича о комшијама

    Била једном тројица комшија. Један је волео спорт, брзе моторе и оно што већ иде уз то. Други је волео лепу књижевност, уз пут Аристотела, Платона и слично. Е трећи је волео и једно и друго али је волео и цркву. Постио је, причешћивао се, читао Николаја, Јустина, Берђајева, Достојевског, Розанова, Соловјева, Леонтјева и слично. Једно дана ко и сви људи, они умру. Овај трећи тумара по рају тражи комшије. Кад види другог у паклу.

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • POLEMIKA JUNA 2026. GODINE SA MOJIM BIV[IM STUDENTOM – BLOKADA DA ILI NE, NOVI FAKULTET DA ILI NE

    Sva ova pri~a je nastala kao posledica de{avawa od novembra 2024. do 2026. Naime, navodno zbog pada nadstre{nice u Novom Sadu u Ni{u su po~eli protesti. Tamo gde za 26 godina moga rad nisu bili sposobni jedan jedini put da me ispo{tuju sada kukaju, navodno za mrtvim Vojvo|anima. U stvari {ta pokazuju? Da bi Vojvo|ani bili vredni pa`we wima moraju da budu MRTVI I POLITI^KI UPOTREBQIVI.

    Moji studenti su naseli na tu pri~u. Krenuli su u bojkot nastave veruju}i da }e time naterati Vu~i}a da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Прича о комшијама

    Била једном тројица комшија. Један је волео спорт, брзе моторе и оно што већ иде уз то. Други је волео лепу књижевност, уз пут Аристотела, Платона и слично. Е трећи је волео и једно и друго али је волео и цркву. Постио је, причешћивао се, читао Николаја, Јустина, Берђајева, Достојевског, Розанова, Соловјева, Леонтјева и слично. Једно дана ко и сви људи, они умру. Овај трећи тумара по рају тражи комшије. Кад види другог у паклу.

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • IZVINI ...

    Mnogo izvini ...

    Mnogo sam pogre{io ...

     

    Video sam u tebi pamet,

    Pronicqivost,

    Um,

    Okovitost,

    Misao.

     

    Video sam u tebi li~nost,

    Stav,

    Mi{qewe,

    Uspravnost,

    Nesavitqivost,

    Po{tovawe,

    Uva`avawe.

     

    Video sam u tebi ponos i dostojanstvo,

    ^ast i obraz,

    Moralni integritet,

    Da `ivot vredi jedino

    Ako si adamsko koleno.

     

    Video sam u Tebi Gospo|icu,

    Odmerenog re~nika,

    Odmerenog pona{awa,

    Na koju ni kap ne sme da padne.

     

    Izvini,

    Izvini, {to nisam shvatio da je

    Da je to

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Обавезна питања – тип питања на писменом испитивању

    Стални развој свих наука током 20 и 21 века условио је да се они који се баве образовањем, почињу бавити и усавршавањем начина на који се врши провера знања писменим путем, како у основној и средњој школи, код ученика, тако и на факултетима код  студената. Уобичајено је било сво ово време да се провера знања врши на два начина. Први се заснива на чињеници да се испитанику да одређен број задатака и према томе на колико је тачно одговорио да одговарајућа оцена; други је био да се појединачна

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Питања и одговори – један могући начин утицаја на промену понашања ђака

    Радећи у основној школи нашао сам се у прилици да решавам проблеме, дисциплине. односно понашања ђака школи. То је значило проблеме око понашање на часу, однос према имовини школе, однос према другим ђацима и слично У то време 90 – тих година уобичајено је било да се за лакше преступе упућују код разредног старешине, а за тежа код директора. За учестла проблематична понашања ђаци су се кажњавали смањењем оцене из владања.

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pri~a o mr`wi – prvi deo

    Svaki od nas koji jesmo, koji smo bili i koji }emo biti do`iveli smo i do`ivqavamo, da prema name neko gaji ose}awe iskrene i otvorene mr`we.  Ovo je moja pri~a o nekim mojim mrziteqima.

              Ro|eni smo i odrasli u istom mestu. Rumi. I{li smo u razli~ite osnove {kole ali to, po mom mi{qewu, nije toliko bitno. Krenimo redom jedan po jedan.

    Prvi.

    Poreklo nam je bilo razli~ito. Jedan je bio dete iz nacionalno me{ovitog braka. Ja nisam. wije bio kr{ten, ja jesam. Bio je dobro dete

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pri~a o mr`wi – drugi deo

               Kada sam zavr{io Pri~u o mr`wi – prvi deo, setio sam se jo{ nekih pri~a. Ovo je druga pri~a koju }u Vam ispri~ati. Da li je posledwa ne znam?

              Obojica smo bili iz Rume rodom. On je poreklom bio iz Bosne ili iz Krajne. Da li Lika, Kordun ili Banija, nikada nisam zapamtio. Nije mi to bilo ni bitno. Znao sam da odande dolaze kolonisti, komunisti, partizani, oni koji vole vi{e Tita od sebe, svoje tate i mame, bake i deke. Od svoje, jo{ uvek, ne ro|ene dece. To mi je bilo

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • О титули ВОЖД код Срба

    Титула вожд, преводи се и објашњава као вође. Ипак, није сваки вођа Срба добијао ову титулу. Добијали су је само они које је српски народ доживљавао као најзначајније вође.

              Први код Срба ову титулу је добио и носио, вероватно тек наком смрти Свети Сава. Ословљаван је као „вожд отачаства на благоверје“. Срби су затим на следећег вожда, односно вождове чекали више од пола века. Први вожд постаће потом краљ Милутин (1282 – 1321), краљ Стефан Дечански (1321 – 1321) и краљ и цар Стефан

    Write comment (0 Comments) Опширније...