PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 206 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

02239420
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
635
928
2446
3879
12910
21470
2239420

0.40%
4.75%
0.65%
0.24%
0.06%
93.90%
Online (15 minutes ago):33
33 guests
no members

Ваш ИП:216.73.217.21

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Nevladin sektor, Mi, EU, Rusija i jo{ pone{to

Звезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

 

Pod ne vladinom organizacijom se danas podrazumeva skup lezilebovi}a, koji ni{ta korisno nerade, primaju pare od dr`ave ili iz inostranstva, da bi prodavali maglu ili u gorem slu~aju mr`wu. Njih niko nikada niza{ta nije birao ni izabrao, po najmawe su birani za ono za {ta sebe smatraju stru~nim i ~ime se bave. Jedina provera na kojoj su bili to je ona koja se proverava i kod psa, da li je odan, da li je dovoqno krvolo~an i poslu{an da u~ini sve {to mu gazda ka`e pa da gazda zakqu~i da li }e mu dati bajat lebac, kosku ili krmenadlu.

Svi mi znamo da je Srbija ve} decenijama u krizi. Para u Srbiji nema za de~ije dodatke, za dodatke trudnicama i porodiqama, za decu koja su bolesna od retkih bolesti, za odbranu zemqe i sl. Para zato ima za azile za ku~i}e, vaqda su oni va`niji od dece, za nekakve koji su sami sebe proglasili za mawinu, za dobrovoqne davaoce tu|e krvi i organa, za dobrovoqne davaoce tu|e budu}nosti.

^emu nas taj tzv. nevladin sektor uop{te u~i. Pa npr, da nam deca nisu potrebna, dete treba da bude `eqeno, da se rodi kada wegova majka ima sve, kada joj sve u `ivotu bude potaman. To u prevodu zna~i nikada. Drugo, oni su zagovornici da sve {to smo imali trebamo da rasprodamo u bescewe prvoj vucibatini koja se pojavi u Srbijii onda se to zove strana investicija. Direktori pokrado{e preduze}a umesto da se uhapse i oni koji su im to omogu}ili, treba da propadnu preduze}a jer su nelikvidna. Ima me|utim, jedan pronalazak koji su oni genijalno smislili tako da i Nikola Tesla prema wima deluje kao retard. To se zove pisawe projekata. Naime, po{to mislite da ne{to znate, po{to mislite da ne{to vredite, presavijete tabak i pi{ete i molite da vam se daju pare za ... Onda se ti neki smiluju i ubace vam pare u {e{iri}, a vi sre}ni zaradili, niste radili samo ste se malo ponizili. To krsti{e pisawem zahteva za projekat. Me|utim, kada malo boqe razmislite to nije nek nova pojava, ta pojava postoji vekovima i svako od nas je wen svedok. To se zove pro{wa, tj. odnosno prostiti. Dodu{e ne pevate pesmice u stilu Lepo je pogledati a jo{ lep{e dati, ve} se pi{e prozni tekst, nemorate da se bude muzikalani, nemorate da imate lep glas, nemorate da imate sluha, niti duha, da smislite ne{to za{to bi vam qudi dali pare, dovoqno je da kukate, pqujete po svojoj zemqi i narodu i crkvi i eto para.

Da vas pitam ne{to, ko od vas ceni one koji prose, pa ~ak iako imaju duha ... Bojim se niko... Ko }e nas da ceni kada prosimo, makar se to zvalo pisawe projekata, ... ili nekako tre}e ako mu kumovi sutra nadenuli neko novo ime. Odgovor je niko!!!

Mi dakle ho}emo u Evropsku uniju da bi prosili i tamo gde nas trenutno niko ne ceni jer prosimo.

I dodajte k tome da je sve {to su na{i preci sticali generacijama rasprodato u besecewe, samo da bn bilo prodato, kredite koje ni ~ukununuci ne}e mo}i da plate. Onda dobijate sliku {ta smo mi danas, slepci, koji nemaju ni{ta jer su rasprodali, a nerade jer su lewi i nesposobni i zato uzimaju kredite i prose. Da li je to Srbija koju `elite za sebe i svoju decu. Ili `elite ne{to boqe. Ako `elimo boqe odna moramo da se okrenemo od onih ka kojima smo bili okrenuti i da potra`imo neke druge. Ti kojima smo bili okrenuti godinama i decenijama su na zapadu. To su oni koji su nas ubijali u dva svetska rata, to su oni koji su nas ubijali, podsticali druge da to ~ine u posledwoj deceniji 20. veka, to su oni koji su nas istrebili sa lica zemqe na preko 50 posto na{e mati~ne teritorije. To su oni koji su nam zapalili i uni{tili oko 2.000 crkava i manastira, samo u 20 veku, to su oni koji su nas gurnuli u naru~je komunizmu, uni{tavali na sve mogu}e na~ine. Da li od wih imamo ~emu dobro da se nadamo. Da su mogli da budu dobri - do sada bi bili. Pa celu zemaqsku kuglu su pqa~kali koje gde stigao kao kolonijalni gazda. Pitam vas imamo li prema wima ikakvu obavezu moralnu ili materijalnu. Upravo sva zla koja su nam po~inili govore nam da nemamo. Pa gde onda da se okrenemo!? Pa prema onome ko nas je uvek pomagao kada je mogao. Ko je ulazio u rat da bi za{titio nas i rizikovao sebe? Odgovor je lak. To je samo jedna zemqa u ~itavoj na{oj istoriji uradila – Rusija. Ona je u{la u rat 1806. i 1829. godine sa Turskom, u Prvi svetski sa Nema~kom i Austro – Ugarskom da bi za{tila nas. Oni su ti koji trenutno nisu priznali la`nu dr`avu Kosmet, oni su ti koji nam daju podr{ku za borbu za na{u celovitost. Oni su ti koji ula`u u Srbiju u gasovod od koga ne}emo zavisiti samo mi nego i deo te Zapadne Evrope. To je ono od ~ega }emo samo na ime tranzita ubirati stotine milona evra svake godine.. To su oni koji su nam bra}a i po veri i po krvi.

Me|utim ...

Ajde da vidimo ko smo mi ovde. Mi smo samo jedna grupacija qudi koji su tu zato {to veruju u Boga, veruju u monarhiju i veruju u boqe sutra svoje otad`bine. Mi smo naslednici onih koji su bili protiv nacizma onda kada je to bilo opasno, kada to javno u kontinentalnoj Evropi nije bio NIKO i kada se to pla}alo 100 za jednog. Svesno neka`em antifa{izma kako je to moda da se ka`e jer fa{isti~ka Italija Musolinijeva je bila toliko velika vojna sila da ju je Gr~ka vojni~ki porazila i proterala wenu fa{isti~ku vojsku sa svoga tla za nekoliko meseci. Toliko o wima. Glavno zlo je dolazilo od Hitlera i Nema~ke. Nema~ka je ta koja je zapo~ela rat, ona je ta koja je izvr{ila an{lus Austrije, raskomadala ^ehoslova~ku, okupirala Poqsku, Dansku, Norve{ku, Holandiju, Belgiju, Francusku i druge da ne nabrajam sve redom. I koji su im potom slu`ili kao svojim gospodarima. Danas nam ti koji su najponiznije i na najgore mogu}e na~ine slu`ili nacistima i ubijali za wihov ra~un, kod nas na Balkanu i na isto~nom frontu protiv Rusije, dr`e slovo o demokratiji, {ta je demokratsko {to nije, o pravima qudi, o slobodama, i sl. Navedimo da sem Srba i Grka gotovo da nema naroda u Evropi koji je bio okupiran od nacista koji nije imao jedinice koje su ratovale protiv Rusa. Spomenimo Finsku – Martina Ahtisarija, koja je sama dr`ala front na krajwem severu, zatim Ma|arske jedinice, Italijanske, Austrijske, Francuske, Holandske, Hrvatske, Bugarske i tako redom. Bezobrazluk je blaga re~ za to. Nije dovoqno te{ko re}i ni - moralna ~udovi{ta. Bojim se da za takve pojam u srpskom jeziku jo{ ne postoji. Upravo su Srbi monarhisti i Rusi, pravoslavna Rusija ti koji imaju pravo i moralnu obavezu da svima u Evropi na kantaru mere koliko su demokrate, koliko po{tuju pravo, koliko su pravne dr`ave wihove dr`ave, koliko je te{ko moralno bi}e wihovih naroda. Istine radi moramo ovom spisku dodati i Grke koji su se ~asno i po{teno od 1940. godine suprotstavqali ovom zlu. Dozvolite da primetim da su to sva tri pravoslavna naroda. Upravo ta ~iwencia nas navodi da je neophodno da Rusi, kao vode}i, a mi Srbi do wih i Grci ako `ele, budemo ti koji }e, ponovimo jo{ jednom dr`ati moralni, pravni i svaki drugi vrednosni kantar u svojoj ruci.

 Me|utim ...

Mi nismo vlast, mi nismo neko ko ima realno, politi~ku, ekonomsku, a kamoli vojnu ili medijsku mo}. Kako kod nas trenutno sve po~iwe od ve} spomentutih tkz. nevladinih organizacija, a kako mi nemamo nijednu polugu mo}i moramo da po|emo od tih i takvih organizacija u Srbiji koje bi bile naslowene na Rusiju, kao maticu antinacizma,  prava i pravde, borili se za boqe sutra na{eg naroda, Ruskog naroda, Gr~kog naroda i svih antinacista u Evropi pa bilo da oni nose kukasti krst, usta{ko slovo, ili znak Evropske unije.


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • Pri~a o mr`wi – prvi deo

    Svaki od nas koji jesmo, koji smo bili i koji }emo biti do`iveli smo i do`ivqavamo, da prema name neko gaji ose}awe iskrene i otvorene mr`we.  Ovo je moja pri~a o nekim mojim mrziteqima.

              Ro|eni smo i odrasli u istom mestu. Rumi. I{li smo u razli~ite osnove {kole ali to, po mom mi{qewu, nije toliko bitno. Krenimo redom jedan po jedan.

    Prvi.

    Poreklo nam je bilo razli~ito. Jedan je bio dete iz nacionalno me{ovitog braka. Ja nisam. wije bio kr{ten, ja jesam. Bio je dobro dete socijalizma. I{ao je na radne akcije, pri~ao je kako mu je za dlaku izmakla udarni~ka zna~ka. nisam bio komunista, niti poticao iz takve porodice. Sve {to je wemu bilo sveto meni je bilo strano. Voleo je da bude duhovit na ne~iji ra~un i da tako zabavqa

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pri~a o mr`wi – drugi deo

               Kada sam zavr{io Pri~u o mr`wi – prvi deo, setio sam se jo{ nekih pri~a. Ovo je druga pri~a koju }u Vam ispri~ati. Da li je posledwa ne znam?

              Obojica smo bili iz Rume rodom. On je poreklom bio iz Bosne ili iz Krajne. Da li Lika, Kordun ili Banija, nikada nisam zapamtio. Nije mi to bilo ni bitno. Znao sam da odande dolaze kolonisti, komunisti, partizani, oni koji vole vi{e Tita od sebe, svoje tate i mame, bake i deke. Od svoje, jo{ uvek, ne ro|ene dece. To mi je bilo

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • О титули ВОЖД код Срба

    Титула вожд, преводи се и објашњава као вође. Ипак, није сваки вођа Срба добијао ову титулу. Добијали су је само они које је српски народ доживљавао као најзначајније вође.

              Први код Срба ову титулу је добио и носио, вероватно тек наком смрти Свети Сава. Ословљаван је као „вожд отачаства на благоверје“. Срби су затим на следећег вожда, односно вождове чекали више од пола века. Први вожд постаће потом краљ Милутин (1282 – 1321), краљ Стефан Дечански (1321 – 1321) и краљ и цар Стефан

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • MOJA PONUDA MOJIM STUDENTIMA ILI KAKO PREVAZI]I SUKOBE KAO INTELETUALAC

    Od novembra 2024. po~ele su blokade na fakultetima. Fakulteti su prestali da rade. Po~ela je pobuna protiv vlasi tj. Aleksandra Vu~i}a. Iako su izbori bili po~etkom godine i nije pro{lo ni godinu dana od wih, neko je umislio da treba da ga smeni bez izbora i da zato koristi studente.

                Po~eo je bezpo{tedni sukob sa vla{}u u kome se nisu birale re~i, ni piostupci. On je prikazivan kao prase na ra`wu, wegove priostalice su ga|ane jajima, Blokirani su mostovi u Novom Sadu i to je

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Ante Paveli} po drugi put me|u Srbima

    Kada sam tamo 90 – tih godina bio post diplomac u Beogradu najve}i deo vremena sam provodio po bibliotekama. ^itao sam kwige ali najvi{e periodiku, Mogu slobodno re}i da sam pro~itao nekoliko stotina ~asopisa, listova, kalendara, godi{waka i sli~no. ^itao sam stru~nu {tampu, politi~ku, versku, nacionalnu, stale{ku, regionalnu i sli~no.

    Jednom sam tako tra`e}i {ta bi ~itao nai{ao na ~asopish Hrvatski narod, glasilo hrvatskog usta{kog pokreta. Naravno da sam odmah naru~io i po~eo da ~itam. Bio

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • SRBI I SRBI - DVA-DRUGA I JEDAN BRAT

    Срби и Срби илити

    грађански рат 41 – 45 после 50 година

     

              Једна од највећих трагедија српских била је грађански рат између Срба и Срба од 1941. до 1945. године. Док су на територији целе бивше Југославије текла српска крв од оних који су у томе видели добро, на том истом простору одвијао се грађански рат између партизана и равногораца. Наравно било је православних Срба у усташама и то кажу 14 посто. Срби муслимани били су такође у усташама и муслиманској милицији. Усташе и

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pismo jednoj prijateqici povodom 8. marta

    Po{tovana moja prijateqice,

     

                Pi{em ti pismo, jer ne mogu da sve napi{em kroz poruke. Sam sam ti napisao da ne slavim sekularne praznike. 8. mart Dan `ena,kao ni 1. maj Dan rada i sli~no. Takvih praznika ima na desetine. Duboko sam sumwi~av prema svim tim praznicima. Niti znam ko ih je osnovao, niti za{to se ba{ toga dana slave i sli~no. Za verske praznike znam da ih je uvela crkva, koja je u mojim o~ima autoritet. Za dr`ave praznike znam da ih je uvela moja dr`ava, dr`ava u kojoj

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Jedna pri~a o komplimentima

                     Kompliment, odnosno komplimenti. Moj duhovnik bi rekao prvi lek u le~ewu gorodosti. Kompliment zna~i priznati drugom, da je dobar, izuzetan. Priznati drugom veli~inu. Priznati da nekim svojim pona{awem ili nekom svojom osobinom, druga ili drugi, zavre|uje na{u pa`wu, izaziva ponekad duboko po{tovawe, divqewe. Kompliment se mora dati nekome koga po{tujemo, koga uva`avamo. [to je vi{e komplimenata to je vi{e po{tovawa i uva`avawa. Iza svakog komplemnta stoji iskreno mi{qewe

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Htedoh ti ne{to re}i

    Htedoh, htedoh, da povodom 2.000.000 posetilac mog sajta Peomu}urko, tre}e nedelje Vaskr{njeg posta u nedelju, 2025. godine da Vam ne{to ka`em, ne{to poru~im. Htedo da to ka`em da obele`im ovaj, za moj sajt za koji jedino ja pi{em, veliki i zna~ajan doga|aj. Htedoh da Vama kao nekome ko je deo mene ne{to ka`em i poru~im ... Ne{to {to }e meni i Tebi ili Vama ne{to zna~iti... meni kao nekome koji {alje poruku koja mi mnogo zna~i, tebi sa nadom da }e i tebi bar ne{to zna~iti. Da }e zna~iti

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Neistra`ene tajne srpske pro{osti

     


     

    Write comment (0 Comments)